Španjolac De Cos i Nizozemac Knot vodeća imena u anketi oko nasljednika Lagarde

Bivši guverner središnje banke Španjolske Pablo Hernandez de Cos i bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot najpoželjniji su, po ocjeni europskih ekonomista, kandidati za preuzimanje uloge prve osobe Europske središnje banke (ESB) nakon isteka mandate sadašnje čelnice Christine Lagarde.

Najvažniji posao u ESB-u bit će raspoloživ za novu osobu od studenoga 2027. godine kada za Lagarde istječe osmogodišnji mandat koji nije obnovljiv.

No, nije samo spomenuti dvojac u igri s obzirom da su već neke osobe iskazale zanimanje za tu ulogu, a među njima su predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel i članica izvršnog vijeća ESB-a Isabel Schnabel.

Inače, mjesto predsjednika ESB-a je najbolje plaćeno mjesto u Europskoj uniji (EU), a godišnja plaća se procjenjuje na 726 tisuća eura.

Prvog čovjeka ESB-a imenuje Europsko vijeće, pa nije čudo da se odluka donosi gotovo u pravilu u razgovorima izvan javne pozornice između glavnih gradova zemalja članica.

U anketi Financial Timesa, u koju je bilo uključeno 88 ekonomista te je dalo odgovore njih 70, 26 posto je reklo da bi izabralo Hernandeza de Cosa kao nasljednika Lagarde.

Knot je dobio podršku 24 posto anketiranih.

“Hernandez de Cos je, po mojem mišljenju, kandidat s najjačim tehničkim razumijevanjem monetarne politike i centralnog bankarstva”, kazao je Christian Kopf iz njemačke investicijske kuće Union Investment.

Kako je ustvrdio, imenovanje španjolskog kandidata bi poslalo snažan signal da Europa neće posrtati i da će euro ostati čvrsta valuta u vrijeme kada neovisnost središnjih banaka dolazi pod znak pitanja u različitim zemljama, uključujući SAD.

Francesco Papadia, ekonomist u think-tanku Bruegel, opisao je pak Knota kao čovjeka koji ima zdrav pristup monetarnoj politici usmjeren ka stabilnosti kao i fleksibilnost na prilagođavanje promjenjivim okolnostima.

Schnabel je u anketi dobila potporu od 14 posto, a Nagel od sedam posto.

Četiri ekonomista su izabrala druge moguće kandidate dok ih je 23 posto reklo da nemaju preferiranu opciju u ovome trenutku.

Neki ekonomisti su naveli da nisu izabrali Schnabel jer misle da ona ne može do nove funkcije zbog europskih zakona.

“Isabel Schnabel je vjerojatno najkvalificiranija osoba, no čini se da ne može uskočiti na mjesto predsjednice ESB-a s položaja u izvršnom vijeću”, kazao je Lorenzo Codogno koji ima vlastitu konzultantsku tvrtku za makroekonomske analize i koji je dao potporu Knotu.

Neki od sudionika ankete imali su suprotstavljena razmišljanja kad je riječ o idealnoj nacionalnosti buduće prve osobe ESB-a.

Jesper Rangvid s Poslovnog učilišta Kopenhagen navodi da je 29 godina nakon stvaranja ESB-a vjerojatno trenutak da se to mjesto povjeri njemačkom kandidatu jer najveće gospodarstvo EU-a nije nikad zauzimalo tu poziciju.

Spyros Andreopoulos iz konzultantske kuće Thin Ice Macroeconomics pak misli da bi njemačko vođenje ESB-a imalo simbolično značenje za zemlju u kojoj raste euroskepticizam predvođen Alternativom za Njemačku čime bi se suprotstavilo strahovima da euro postoji samo kako bi se “operušalo Njemačku”.

Međutim, ima ekonomista koji misle da nije realistična opcija da Njemačka preuzme vodeću ulogu u ESB-u s obzirom da već Europsku komisiju vodi Njemica.

Ne treba isključiti mogućnost da iskrsnu i nova imena u utrci za vrh ESB-a jer se znalo dogoditi prilikom ranijih izbora da se kandidati kompromisa pojave u kasnijim fazama.

“Tko je unaprijed predvidio da će Lagarde postati predsjednica ESB-a?”, kazao je glavni ekonomist Commerzbanka Joerg Kraemer.

Ekonomisti upozoravaju da će visoki te i dalje rastući javni dug među članicama EU-a biti veliki izazov za buduću prvu osobu ESB-a.

Drugim riječima, takva situacija može ograničiti prostor za eventualni rast kamatnih stopa jer bi to značilo da će državama biti skuplje otplaćivati dug.