Agencija Standard & Poor’s potvrdila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši otporan rast gospodarstva, uz snažne fiskalne pokazatelje i potporu članstva u eurozoni.
S&P je u rujnu prošle godine podigla ocjenu dužničkih papira Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz obrazloženje da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem. Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene. Agencija je sada zaključila da hrvatska vlada nastavlja s provedbom reformi koje bi mogle poboljšati dugoročne izglede za rast gospodarstva.
Gospodarski rast bit će, zbog turizma i novca iz EU-a, otporan na nepovoljne uvjete i u predstojećem razdoblju, tvrde iz agencije, uz procjenu da će aktivnost u ovoj godini porasti za 3,2 posto i za 2,7 posto u razdoblju od 2026. do 2028. godine. Američke carine mogle bi tek posredno utjecati na Hrvatsku, preko njezinih ključnih partnera u EU budući da je hrvatsko gospodarstvo u relativno maloj mjeri izravno izloženo SAD-u.
Institucionalni aranžmani Hrvatske nastavit će se razvijati i u idućem razdoblju, a njezina integracija u EU bit će produbljena paralelno provedbi reformi, prenosi Hina. Bitne mjere uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja i zdravstvene skrbi te očuvanje gospodarskog rasta stvaranjem uvjeta za lakši ulazak kapitala i dolaskom turista.
Glavni pokretači rasta hrvatskog gospodarstva i dalje su turizam i ulaganja koja se financiraju kreditima i bespovratnom pomoći EU-a, naglašavaju, uz procjenu da će hrvatsko gospodarstvo do 2028. rasti u prosjeku za 2,8 posto godišnje. Rejting Hrvatske uključuje zamjetno oslanjanje gospodarstva na turizam, uz prognozu da će trendovi plaća i inflacije vjerojatno i na srednji rok biti izrazitiji nego u većim članicama eurozone. Ključni ciljevi Hrvatske su proširivanje strukture gospodarstva i poboljšana produktivnost, koji su posebno važni s obzirom na starenje stanovništva i njegov ograničen prirast.
Ocjena dužničkih papira Hrvatske odražava i snažne proračunske i vanjske pozicije i prednosti članstva u eurozoni koje funkcioniraju kao sidro za monetarni okvir. Manjak tekuće bilance plaćanja financira se novcem koji ne stvara dug, uključujući izravna strana ulaganja i bespovratnu pomoć EU-a. U ovoj godini manjak u bilanci plaćanja trebao bi iznositi 2,8 posto i porasti na 3,1 posto u 2026. godini. Do 2028. trebao bi pasti na 2,3 posto.
Pozitivni izgledi za kreditni rejting odražavaju pak ocjenu agencije da bi se ekonomski i vanjski pokazatelji Hrvatske mogli i dalje poboljšavati, unatoč globalnoj neizvjesnosti. Provedba reformi bit će nastavljena, prognoziraju, a proračunski manjak bit će i u idućem razdoblju umjeren.
Pročitajte još:
S&P bi tako mogao poboljšati rejting Hrvatske u idućih 12 mjeseci ako se njezina vanjska pozicija poboljša, primjerice, promatrana kroz kontinuirano poboljšanje stanja na tekućeg računu bilance plaćanja. Takav rezultat mogao bi se postići većim prihodom od izvoza, novcem EU-a ili izravnim vanjskim ulaganjima. Rejting bi mogao biti poboljšan i ako hrvatsko gospodarstvo i dalje bude snažno raslo i ako se njegova otpornost poboljša nastavkom reformi u uvjetima izazova za svjetsku trgovinu.
Agencija bi pak mogla ponovo izmijeniti izglede u stabilne i potvrditi važeći kreditni rejting ako trend poboljšanja ekonomskih i vanjskih pokazatelja stane, odražavajući rizike koji proizlaze iz uske baze hrvatskog gospodarstva. To bi navelo na pretpostavku da nije postignut dovoljan napredak u rješavanju tvrdokornih uskih grla za gospodarski rast, napominju u S&P-u. S druge strane, dugoročni utezi za rast Hrvatske i za njezine javne financije su neto iseljavanje i stanje populacije.
