Prema procjeni kreditne agencije S&P Global, u idućoj bi godini gospodarstvo eurozone moglo rasti 1,2 posto nakon 0,8 posto u ovoj godini, a najveći doprinos bi trebao doći od dobre gospodarske izvedbe Španjolske premda bi podbačaj u Njemačkoj mogao donekle prigušiti taj doprinos.
Za zemlje središnje i istočne Europe za iduću godinu prognozirano je ubrzanje rasta na 2,8 posto s očekivanog prosjeka od dva posto ove godine, najviše pod utjecajem osobne potrošnje i investicija poticanih fondovima Europske unije (EU).
Za Poljsku, Hrvatsku i Bugarsku se predviđaju najveće stope rasta u 2025. i 2026. godini u toj skupini zemalja. Za Poljsku procjenjuje se rast od 3,1 posto u 2025. te 2,9 posto u 2026., za Hrvatsku 3,0 i 2,8 posto te za Bugarsku 2,7 i 3,0 posto.
Inflacija u eurozoni bi trebala prosječno iznositi 2,4 posto naspram ranije prognoze od 2,5 posto, ponajviše zbog pada cijena energije.
U Hrvatskoj bi iduće godine prosječna inflacija trebala pasti na 2,8 posto i onda na 2,5 posto u 2026, objavljeno je u izvješću na web stranici S&P-a.
Javni dug Hrvatske će također nastaviti padati, i to s 57,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2025. na 56,8 posto u 2026.
No, S&P Global upozorava da geopolitički i ekonomski rizici ostaju snažni za 2025. godinu kako na scenu dolaze novi lideri u SAD-u te EU-u, odnosno Njemačkoj, što može donijeti značajne promjene u potrošnji za obranu i na području carina.
Za Njemačku u prvom tromjesečju 2025. vidi se rast BDP-a od 0,4 posto godišnje, a za Italiju 0,7 posto.
Kod njemačke slabašan rast odražava krizu povjerenja uslijed zakašnjelog priznanja kako dosadašnji gospodarski model nije više održiv, ocjenjuje analitičar S&P-a Sylvain Broyer.
Kod Španjolske je prognoza rasta za ovu i iduću godinu revidirana naviše za 0,4 postotna boda, pa se tako ove godine očekuje rast od 3,1 posto te u 2025. 2,5 posto.
“Španjolska izvedba bolja od očekivane ima više razloga, ne samo normalizaciju poslovanja u turizmu nakon pandemije. Industrijska proizvodnja tamo stalno raste, a prošle godine osobna potrošnja je bila glavni pokretač rasta dodajući jedan postotni bod na ukupnu brojku rasta od 2,5 posto. Sekundarni učinci na temeljnu inflaciju su u Španjolskoj bili blaži no u mnogim drugim zemljama. Također, dodatno je objašnjenje u snažnijem rastu zapošljavanja uslijed reforme tržišta rada sa ciljem više zapošljavanja na neodređeno naspram ugovora na određeno vrijeme”, prenosi Euronews riječi Broyera.
Dodaje da takva dinamika zapošljavanja ne sputava produktivnost za razliku od druge tri velike ekonomije eurozone – Njemačke, Francuske i Italije. Također, zaduženost španjolskih kućanstava je bitno pala i sada nije veća od njemačkih.
S&P smatra da će Europska središnja banka rezati kamatne stope brže no što se ranije očekivalo te da bi refererentna kamatna stopa do ljeta mogla doći na 2,5 posto.
Po riječima Broyera, brže spuštanje kamatne stope može dati zamah jačanju povjerenja u ekonomiji, kao i potaknuti oporavak osobne potrošnje i investicija.
Pročitajte još:
Što se američkih carina tiče, Broyer smatra da nema ništa pozitivno u njima, ali bi Europa mogla osjetiti posredan učinak ako nove carine za EU budu niže nego one za Kinu, Kanadu, i Meksiko.
“Pravo je pitanje za Europu u kojoj mjeri će učinci biti izraženi na američki i kineski BDP jer su to najveći europski trgovinski partneri na koje otpada 27 posto izvoza iz EU-a“, ocjenjuje.
Jedan odgovor
Gdje je nestao kolega Mrčić? Da nije prehlađen? Očekivao sam neki komentar o RH kao kotaču zamašnjaku europske ekonomije, pod vodstvom premijera Plenkovića.