Teškoće europskog automobilskog sektora bi mogle pogoditi gospodarstva zemalja srednje Europe i pogoršati kvalitetu imovine banaka, no banke su dovoljno snažne da podnesu tu situaciju, navodi se u istraživanju koje je proveo S&P Global.
Automobilska industrija je jedan od stupova gospodarskog rasta zemalja srednje Europe jer na nju otpada između pet i deset posto bruto domaćeg proizvoda te regije i pet posto zaposlenih, navodi S&P.
“Dok je izravna izloženost banaka u toj regiji automobilskom sektoru relativno niska, otprilike tri do pet posto ukupnih korporativnih zajmova, ozbiljniji pad u toj industriji bi mogao naštetiti općoj ekonomiji i kvaliteti bankovne imovine”, ističu u analizi iz te agencije.
Pritom ne misle samo na trenutačnu situaciju već na opasnosti koje dolaze od mogućih američkih carina, strože regulacije u Europskoj uniji oko emisija plinova iz vozila te konkurenciju kineskih električnih automobila.
“Novi poremećaji u automobilskoj industriji mogu voditi do dodatnih gubitaka na kreditima, ponajprije zbog prelijevanja problema na dobavljače, premda vjerujemo da banke u srednjoj Europi imaju dovoljne zarade i zalihe kapitala da apsorbiraju udarac”, ocjenjuje S&P Global.
Pritom napominje da poremećaji u globalnoj trgovini i prijelaz na električna vozila može stvoriti prilike za neke zemlje kao što su Mađarska i Srbija dok velike kineske banke aktivno prate investicije i mogućnosti u regiji.
Pod premijerom Viktorom Orbanom, primjerice, Mađarska je postala bitan trgovinski i investicijski partner za Kinu.
S&P Global navodi i koliki je udio bruto dodane vrijednosti automobilskog sektora u zemljama srednje Europe. Bruto dodana vrijednost je vrijednost koju je proizvođač dodao na kupljena dobra i usluge, odnosno mjera vrijednosti proizvedenih usluga i dobara na nekom području.
Bruto dodana vrijednost automobilskog sektora u Europskoj uniji je 3,1 posto, a u zemljama srednje Europe 4,1 posto.
Pročitajte još:
Najveći postotak dodane vrijednosti iz automobilskog sektora ima Slovačka, i to 6,6 posto od čega čak šest posto otpada na proizvodnju automobila i dijelova te ostatak na trgovinu automobilima i održavanje. Nakon toga slijede Češka s ukupno 5,6 posto te Mađarska i Rumunjska sa 4,5 posto.
U Sloveniji je bruto dodana vrijednost tri posto, a Hrvatska je na dnu s 1,5 posto i u tome tek oko 0,2 posto otpada na proizvodnju automobilskih dijelova uz daleko veći udio trgovine automobilima i održavanje.
