Snižene cijene hrane u regiji – kratkoročne mjere, kratkoročni učinak?

Freepik.com
Kupnja, Foto: Freepik.com

Smanjenje cijena pojedinih namirnica trenutno je glavna aktivnost nositelja ekonomske politike u regiji, pa su sniženja aktualna u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

U Srbiji je od srijede na sniženju 20 prehrambenih proizvoda, a kako je najavio predsjednik Aleksandar Vučić, u narednom razdoblju treba očekivati ​​da će više proizvoda imati nižu cijenu, u sklopu akcije “Bolje cijene”, koja će trajati do 31. prosinca.

I u Hrvatskoj će 30 proizvoda imati “zamrznutu” cijenu, odlučila je Vlada. Premijer Andrej Plenković rekao je da cijene osnovnih životnih namirnica ostaju na istoj razini kao i dosad, a dodana su još 23 proizvoda koji bi se u svim trgovinama trebali izjednačiti najkasnije do 1. listopada.

“Cijena struje za sve ostaje ista kao i dosad, to je poruka za sve i poruka stabilnosti”, istaknuo je hrvatski premijer.

U Sjevernoj Makedoniji situacija je malo drugačija. Naime, Ministarstvo gospodarstva uputilo je Vladi prijedlog odluke kojom se svim trgovačkim lancima i trgovcima do 30. studenog zabranjuje akcijska i promotivna prodaja.

“Možda se ovo čini kao čudna odluka s obzirom da ćemo građanima uskratiti određena sniženja cijena. Ali nije tako jer sljedeći tjedan dolazi odluka o smanjenju cijena u prehrambenoj industriji”, rekao je ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi.

I u Bosni i Hercegovini se nastoji sniziti cijene, pa je Vlada Federacije BiH donijela odluku o hitnoj kontroli cijena kojom je propisano određivanje maksimalnog iznosa marži u trgovinama.

Kako je pojašnjeno iz Ministarstva trgovine Federacije BiH, marže su ograničene na brašno, kruh i sve proizvode, mlijeko, ulje, šećer, svježa jaja, svježe meso i sredstva za higijenu.

Veljko M. Mijušković / Foto: Privatna arhiva

Različiti faktori za sniženje cijena

Dr. Veljko M. Mijušković, docent Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, za Financije.hr kaže da u slučaju Srbije uvozna ovisnost može biti komponenta koja utječe na cijenu robe široke potrošnje koja se naknadno prodaje na domaće tržište.

“Vjerujem da se osjećaj ‘skupoće’ radije formira zbog visokih marži za robu široke potrošnje koje se dodaju u opskrbnom lancu, nego zbog uvozne komponente (iako ona svakako pridonosi). Ako pogledate cjelokupnu ponudu, lanac, od proizvođača do krajnjeg potrošača, nedvosmislen je dojam da cijena najviše raste u maloprodaji, što se može i zdravorazumski ustvrditi – očito je da se trenutno primarni proizvođači (voće, mlijeko, meso) najviše bune zbog niske nabavne cijene svojih proizvoda i krajnji kupci čija je kupovna moć sve manja, a potrošačka košarica sve praznija”, objašnjava Mijušković i dodaje da se maloprodajne marže u Srbiji u lancima hipermarketa kreću od 20 do 45 posto.

Slične mjere kao u Srbiji kroz akciju “Dobra cijena” već su uvedene u Crnoj Gori, a sada se uvode i u Hrvatskoj, gdje se razmatra uvođenje nižih cijena za oko 300 proizvoda, što je značajan broj.

“Sve se događa u kontekstu visokog inflatornog pritiska, rasta cijena energenata, velike uvozne ovisnosti, kao i pada životnog standarda stanovništva koji pogađa cijelu regiju. Iako se ovakve mjere mogu tumačiti kao populističke i političke orijentacije, moj osobni stav je da su one ekonomski neophodne kao kratkoročno rješenje aktualnih problema, te samim time i opravdane. Naravno, te kratkoročne mjere moraju pratiti ozbiljne, sustavne mjere analize cjelokupnog opskrbnog lanca i uvođenje obvezu isplate ekstra dobiti za one sudionike koji je ostvare”, ističe Mijušković.

86 Odgovora

  1. Čini se da se u ovoj situaciji najbolje snašla Crna Gora. Vidjet ćemo što će biti kada dođe siječanj, tradicionalno najteži mjesec u godini.

  2. Marže su ono što nas sve pokapa, trgovci lijepo zarađuju – običan građanin – teško.

  3. Nadajmo se da će cijene ostati po dogovoru i da se naša ekonomska situacija neće previše promijeniti rigorozno brzo jer bi to bila sramota.

  4. Cijene su bile napuhane po dućanima tako da podrzavam mjeru ali trgovci će ionako taj gubitak profita preliti na povećanje cijena drugih proizvoda koji nisu obuhvaćeni mjerom.

  5. Spageti 500g nova cijena 1,09€ zanimljivo da je recimo Barilla upravo toliko kosta i prije ovih mjera a prije nekoliko mjeseci je bilo 1,04€, a u 12.2022.bila je i po 0,99€. Drugim rijecima, cijene koje su navedene za 31.12.22.nisu prave cijene koje su bile nego vise pa tako ni snizenja nisu ono sto bi trebalo biti tj.vracanje na stare cijene prije nove godine. Prevara! Osnovni prehrambeni proizvodi ostat ce i dalje skupi kao sto su kruh, mlijeko, ulje, secer, riza, itd., a oni su svakom kucanstvu najpotrebniji.

  6. Ma, cijene su se vec odavno trebale smanjiti, a, ne, cekati da sezona prodje! Jadni nasi umirovljenici!

  7. Napokon neka normalna odluka nase drzave…Svaka cast portalu na objavama bez lazi i sto su u skladu sa vremenom..

  8. Mos mislit snizenje cijena…da ali ne za sve isto i ne dugorocno. I naravno sto ce biti za mjesec dana kad barilla opet skoci? Moja najdraza tjestenina. Mozda ce u Prehrani biti jeftinija.

  9. NAPOKON! Ovo je odlična vijest, samo…koliko će potrajati do sljedećeg poskupljenja…?

  10. Snižene cijene hrane? Gdje? Ajde, sačuvajte bajke za malu djecu. Iako sumnjam da te priče možete prodavat čak i djeci iz vrtića.

  11. Kad ce se konacno smanjiti te cijene? Jucer na placu kilogram salate 4 Eura. Je li to normalno?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari