Snažno pale cijene maslinova ulja u EU, u Hrvatskoj su problem količine i troškovi

Proteklih godina bili smo svjedoci snažnog rasta cijena maslinovog ulja u Europskoj uniji (EU) koje su u razdoblju od 2022. do 2024. povećane u prosjeku za gotovo 80 posto. No, u protekloj godini, kako pokazuju podaci Eurostata, došlo je do pada od 23 posto, što je prvi godišnji pad nakon četiri godine povećanja cijena.

Pad cijena bio je izraženiji u zemljama koje su veliki proizvođači.

Cijene maslinovog ulja su u EU godišnje u 2021. porasle 4,1 posto, zatim u 2022. 14,5 posto, u 2023. 34,4 posto te u 2024. 32,2 posto. U nekim mjesecima u razdoblju od 2021. godine godišnji rast cijena je iznosio čak više od 50 posto. Tako je u ožujku 2024. to bilo 52,4 posto, a iznad 50 posto još je rast zabilježen i u posljednjim mjesecima 2023. godine.

Glavna tajnica portugalskog udruženja proizvođača maslinovog ulja Casa do Azeite Mariana Matos izjavila je za Euronews da su ekstremne suše po cijelom Mediteranu, a poglavito u Španjolskoj, u kombinaciji s niskim zalihama bile dovele do jedinog mogućeg načina tržišnog reguliranja, a to je kroz rast cijena.

Podaci Međunarodnog vijeća maslinarstva (IOC), međuvladine organizacije najvećih proizvođača maslinova ulja sa sjedištem u Madridu, pokazuju da je u EU u sezoni 2022/23 došlo do pada proizvodnje ulja za 39 posto u odnosu na sezonu 2021/22, dakle s 2,27 milijuna tona na 1,39 milijuna tona.

Iduće sezone došlo je do određenog oporavka i proizvodnje 1,55 milijuna tona, a u aktualnoj sezoni bi brojka mogla biti nešto ispod sezone 2024/25 gdje je procjena 2,11 milijuna tona.

Španjolska je najveći proizvođač u EU i na nju otpada 65 posto ukupne proizvodnje. Ta zemlja je i najveći svjetski proizvođač. Među 35 europskih zemalja koje su se našle u pregledu upravo je u Španjolskoj u prošloj godini najviše pala cijena maslinova ulja, i to za 38,9 posto.

Druga je bila Grčka s 29,2 posto, a zatim na trećem mjestu Portugal s 24 posto. To su jedine tri zemlje gdje je pad bio iznad EU prosjeka od 23 posto. U Italiji je pad bio 14,5 posto, a u Francuskoj tek 2,4 posto.

Za Hrvatsku je podatak da su cijene bile niže 11,3 posto, a za Sloveniju 3,2 posto.

No, Hrvatska proizvodi relativno male količine maslinovog ulja u odnosu na druge mediteranske zemlje i potrošači teško da su osjetili neku razliku u cijeni u odnosu na godinu ranije kad je riječ o domaćoj proizvodnji. Hrvatski proizvođači navode da manje količine i veći troškovi proizvodnje su razlogom da su njihove cijene više no što je slučaj s proizvođačima u Italiji, Grčkoj ili Španjolskoj.

U šest zemalja EU-a je cijena maslinovog ulja u 2025. porasla, a najviše u Rumunjskoj za 6,2 posto. Ostale zemlje gdje su cijene rasle su Poljska, Estonija, Irska, Belgija i Latvija.

Turska nije bila uključena u podatke Eurostata, ali tamošnje statistike navode da su cijene svih vrsta jestivih ulja, uključivo maslinovo, porasle u 2025. godini 31 posto. No, poznato je da tu zemlju već dulje vrijeme muči visoka inflacija.

Direktor španjolskog udruženja izvoznika maslinova ulja ASOLIVA Rafael Pico Acevedo ističe da se kod velikih proizvođača brže prenosi utjecaj veće proizvodnje na cijene za potrošače.

“Na tim tržištima učinak dobrog uroda ima vrlo izravne i vidljive posljedice”, kazao je.

Portugalka Matos dodaje da je došlo i do nešto manje potražnje jer je snažan rast cijena proteklih godina ponukao potrošače da smanje potrošnju.