Smrtonosne poplave u Europi: Koliko je pogođeno gospodarstvo?

Raste broj poginulih i nestalih u katastrofalnim poplavama s kojima se bore u dijelovima srednje i istočne Europe. Prema posljednjim podacima, poginulo je 22 ljudi.

S izvanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva suočava se Poljska, a najteže je u Ostravi – trećem po veličini češkom gradu koji je doslovno potopljen. Izlila se rijeka Odra, a posljednji stanovnici evakuirani su helikopterima.

Dok se situacija u Beču pomalo stabilizira, u dijelovima Austrije proglašeno je stanje katastrofe. Istodobno, golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska. Dunav je već potopio mjesta uz granicu sa Slovačkom.

Vrh vodnog vala na izlaznom profilu iz Mađarske bi trebao biti u Hrvatskoj u ponedjeljak, 23. 9., te se očekuje da će vodostaj biti na vodomjeru Batina na razini 700 centimetara, rekao je Mario Spajić, voditelj centra za obranu od poplava, Hrvatske vode. Pripreme za obranu su u tijeku.

Hrvatsko veleposlanstvo u Budimpešti poslalo je upozorenje hrvatskim građanima ako putuju u Mađarsku i navelo da je pripravnost za zaštitu od poplave podignuta na najvišu, treću razinu. 

“Vrhunac vodenoga vala očekuje se u gradu Győr, u četvrtak, 19. rujna 2024. u večernjim satima, zatim u petak, 20. rujna u Vácu, a u Budimpešti, 21. rujna poslijepodne. U tim uvjetima mogući su i poremećaji prometovanja vozilima i javnoga prijevoza. Stoga i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj savjetuje svim hrvatskim državljanima da prate službene stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske zbog mogućih promjena preporuka vezanih za putovanja, o čemu se mogu dodatno informirati i na internetskim stranicama mađarske policije”, navode iz veleposlanstva.

I gospodarski gubici zbog najnovijih poplava u srednjoj Europi su značajni. Prve procjene pokazuju da bi troškovi samo aktualnih poplava mogli premašiti milijardu eura, no točni troškovi tek će se zbrojiti jer olujne kiše ne prestaju u cijeloj regiji, ostavljajući za sobom sve veći broj žrtava i pozamašnu štetu.

Jedna procjena sugerira da bi se troškovi mogli kretati od nekoliko stotina milijuna eura do više od jedne milijarde eura, izvijestio je Reuters pozivajući se na prve procjene agencije za kreditni rejting Morningstar DBRS.

Mario De Cicco, potpredsjednik globalnog osiguranja i mirovinskih ocjena u Morningstar DBRS, rekao je za Euronews Business komentirao je da bi se na temelju najnovijih dostupnih informacija, najveći osigurani gubici mogli dogoditi u Češkoj, jednoj od zemalja koje su najviše pogođene nedavne vremenske nepogode, dodajući kako je osiguranje od elementarnih nepogoda zastupljenije u zemlji nego u ostalim pogođenim zemljama.

U Europi je poplava već najskuplja prirodna opasnost, prema britanskom savjetniku za okoliš JBA Risk Management. Samo riječne poplave koštaju 7,8 milijardi eura svake godine i očekuje se da će se povećati kako gospodarstva nastavljaju rasti u područjima s visokim rizikom od poplava, a klimatske promjene dovode do većih i intenzivnijih oborina.

Ovaj put poplave su zahvatile dijelove Austrije, Češke, Poljske i Rumunjske, a očekuje se da će pogoditi i Slovačku i Mađarsku. Poljska, rumunjska i austrijska vlada oslobodile su stotine milijuna eura izvanrednih fondova, a češka vlada razmatra izmjenu proračuna za 2024. godine zbog šteta povezanih s poplavama.

Sveukupna šteta na infrastrukturi, zgradama i imovini te povećanje izdataka za spašavanje i pomoć također mogu izazvati smanjenje proizvodnje i gospodarske aktivnosti, prema Grzegorzu Dróżdżu, tržišnom analitičaru Conotoxia Investa.

“Ti čimbenici obično dovode do negativnog utjecaja na proračune i trgovinu, što se očituje kao povećanje deficita i pogoršanje trgovinske bilance, zbog smanjenja izvoza i porasta uvoza. Poplave s kojima se trenutačno suočavaju Poljska, Češka i Austrija zasigurno će sada biti vrlo bolne i skupe za stanovništvo te će negativno utjecati na već opterećene proračune ”, kaže Dróżdż.

Najveći poljski osiguravatelj PZU suočava se s padom dobiti od deset posto zbog šteta povezanih s vremenskim prilikama, pokazuju preliminarni podaci brokerske kuće Ipopema.

Neke od tvornica i trgovina pogođenih poplavama zatvorile su proizvodne linije, među njima kemijska tvornica BorsodChem u Ostravi u Češkoj, češki proizvođač pića Kofola CeskoSlovensko i koksara OKK Koksovny – jedan od najvećih proizvođača ljevaoničkog koksa u Europi – obustavljena proizvodnja kemikalija, izvijestio je Reuters.

Prekogranične željezničke usluge obustavljene su između Poljske i Češke, kao i Mađarske i Austrije. Što se tiče ukupnog utjecaja na gospodarstvo, analitičari Erste Grupe očekuju ograničen utjecaj, dodajući da je prerano da bi se jasno vidjelo.

„Na primjer, u Češkoj bismo vidjeli da bi kombinirani ekonomski učinak povezan sa štetama na imovini i proizvodnji mogao biti 0,2 do 0,5 posto BDP-a s velikim ukupnim utjecajem na rast BDP-a manji, vjerojatno na donjoj granici ovog raspona“, kaže Katarzyna Rzentarzewska, glavna makro analitičarka Erste Grupe za SIE.

Ona očekuje da će u kratkom roku, odnosno do kraja ove godine, industrijski sektor dobiti negativan impuls u svim zemljama pogođenim poplavama, a može stradati i turizam u regijama.

“Konačno, štete na usjevima mogu imati inflacijske učinke. No dugoročno gledano, slika može biti prilično drugačija, budući da će radovi na obnovi dati poticaj građevinskom sektoru, dodajući BDP-u, u srednjoročnom horizontu”, rekla je Rzentarzewska.

Obnova nakon poplava mogla bi i potaknutu ulaganja u modernu tehnologiju, kao i otporniju i razvijeniju infrastrukturu, kažu analitičari.