Smanjila se proizvodnja kokošjih jaja i mlijeka u Hrvatskoj u 2022. godini

Pixabay.com
Stočna proizvodnja, ilustracija Foto: Pixabay.com

U Hrvatskoj se smanjila proizvodnja mlijeka, kokošjih jaja, proizvodnja u kozarstvu i u svinjogojstvu, ali se povećala proizvodnja u ovčarstvu, pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o stočnoj proizvodnji u 2022. godini.

Prošle godine se prirast goveda povećao za oko 9.400 tona ili 11,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Istodobno, smanjio se broj oteljene teladi za 5.000 grla ili 4,1 posto. Manji je i ukupan broj zaklanih goveda za 9.000 grla, a neto težina je manja za 1.900 tona ili 4,4 posto.

S obzirom na pad broja muznih krava u 2022. godini, smanjila se i ukupna proizvodnja mlijeka za 6,3 posto u usporedbi s 2021. godinom. Povećao se izvoz goveda za 11,1 posto, ali je njihov uvoz bio manji za 6,2 posto.

Što se tiče svinja, njihov uvoz se povećao za 6,1 posto u 2022. godini, a izvoz se smanjio za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prisutno je smanjenje prirasta svinja za tri posto uz smanjenje broja zaklanih svinja za 8,5 posto i neto težine za 8,4 posto. Manji je i broj oprasenih odojaka za oko 203.000 grla.

Ovčarstvo je bolje prošlo u 2022. godini jer je prirast ovaca povećan za 1,3 posto što je oko 138 tona u odnosu na 2021. godinu. Broj ukupno ojanjene janjadi povećao se za 2.000 grla, a ukupno klanje ovaca povećano je za 27.000 grla ili oko 533 tone neto težine.

Proizvodnja vune se smanjila za 0,7 posto, ali proizvodnja ovčjeg mlijeka se povećala za 7,3 posto. Uvoz ovaca bio je veći za 41,8 posto, dok je izvoz ostao isti kao i u 2021. godini.

U kozarstvu je prirast koza bio manji za 0,8 posto, a broj ojarenih jarića bio je manjih za 3,6 posto. Pala je i proizvodnja kozjeg mlijeka za 7,2 posto, dok je broj zaklanih koza u 2022. ostao na razini 2021. godine.

Broj izvaljenih pilića bio je veći za dva posto u 2022. godini u odnosu na godinu prije, povećao se prirast peradi za 0,3 posto. Ukupno je zaklano 440.000 grla što je povećanje za 0,9 posto. Ukupan uvoz peradi bio je veći za 9,9 posto, dok je izvoz peradi bio veći za 12,5 posto.

Proizvodnja kokošjih jaja smanjila se za 9,4 posto, ali se proizvodnja jaja ostale peradi povećala za 50,3 posto.

5 Odgovora

  1. Najbolje da se sve uvozi s obzirom da nemamo nimalo povoljne uvjete za prehrambenu industriju. Jaja uvoziti iz Brazila, mlijeko iz Južno afričke republike, a voće i povrće iz Finske smatram da je tako idealno

  2. Trebali bi uvoziti kineske muzne krave. Navodno da daju 3 puta više mlijeka od ovih naših domaćih. Nego kakvi su to izvaljeni pilići, molim objašnjenje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari