Europska središnja banka (ESB) ponovno je u središtu pozornosti zbog labavljenja monetarne politike, dok tržišta i ekonomisti nagađaju koliko bi Frankfurt mogao ići daleko u smanjenju kamatnih stopa u 2025. Nakon što je u 2024. godine smanjila svoju ključnu stopu na depozitne olakšice na tri posto, što je smanjenje za cijeli postotni bod, gospodarski i inflacijski trendovi ukazuju na mogućnost daljnjih smanjenja.
Godišnja inflacija u eurozoni smanjila se s 2,8 posto u siječnju 2024. godine na 2,2 posto u studenom, dok je gospodarski rast usporio na godišnju stopu od 0,4 posto u trećem tromjesečju, što je blizu stagnacije.
“Nakon duljeg razdoblja restriktivne politike, sve smo sigurniji da se vraćamo cilju od dva posto u pravodobnom roku”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde, u nedavnom govoru u Vilniusu.
Smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj će se najviše osjetiti u sektoru kredita za gospodarstvo, kaže guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a. Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz naznake oporavka.
„U Hrvatskoj se ovo smanjenje odražava na pad kamatnih stopa prema poduzećima dok su kamatne stope na stambene kredite još uvijek na istoj razini ili su se tek neznatno sada počele smanjivati, kao i kod gotovinskih nenamjenskih kredita, iako su oni i dalje najjeftiniji u poređenju s ostalim članicama EU“, pojašnjava guverner Vujčić.
No, u svojoj prosinačkoj izjavi o monetarnoj politici, ESB je primjetno povukao svoju obvezu zadržavanja stopa „dovoljno restriktivnima koliko god je potrebno“, signalizirajući jasan pomak prema blažem pristupu.
“Ova pristranost više ne odražava razvoj makroekonomskog okruženja, našu inflacijsku perspektivu ili ravnotežu rizika povezanu s njom,” rekla je Lagarde.
Najnovije makroekonomske projekcije pokazuju blage korekcije inflacijskih predviđanja prema dolje, navodi Euronews, pri čemu se očekuje da će ukupna inflacija dosegnuti 2,1 posto, a temeljna inflacija 2,3 posto prije nego se obje usklade na 1,9 posto do 2026. godine. Prognoze rasta također su revidirane prema dolje, s projekcijom za 2025. od 1,1 naspram ranijih 1,3 posto i za 2026. od 1,4 naspram ranije projiciranih 1,5 posto.
Tržišta novca već kalkuliraju da će ESB smanjiti kamatne stope za cijeli postotni bod u 2025., čime bi stopa depozita dosegla dva posto – najnižu razinu od siječnja 2023. godine.
“ESB i dalje preferira postupan pristup labavljenju monetarne politike. Očekujemo smanjenje stopa za 25 baznih bodova na svakoj nadolazećoj sjednici o monetarnoj politici dok se stopa depozita ne stabilizira na dva posto u lipnju 2025.,” nedavno je izjavio Guillaume Derrien, ekonomist u BNP Paribas.
Argument da ESB vidi neutralnu stopu od dva posto kao završnu točku svog ciklusa smanjenja leži u stvarnosti da monetarna politika sama ne može uvijek nositi teret rješavanja ekonomskih izazova eurozone. Fiskalna politika također mora odigrati svoju ulogu.
Katharine Neiss, glavna europska ekonomistica u PGIM Fixed Income, primijetila je da je prosinačka sjednica ESB-a signalizirala da bi banka mogla biti bliže kraju nego sredini svog ciklusa labavljenja.
“Zadržavamo svoju prognozu za dodatnih 100 baznih bodova smanjenja kamatnih stopa u 2025., što bi spustilo stopu depozita na dva posto”, rekla je Neiss.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde naglasila je da odluke o monetarnoj politici ostaju fleksibilne i nisu unaprijed zadane. Također je istaknula da se značajni ekonomski izazovi regije ne mogu riješiti samo monetarnom politikom, naglašavajući da ESB „ne može biti majstor za sve“ u europskom gospodarstvu.
Carine i rizici: Može li ESB sniziti stope ispod dva posto?
Obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carinu od 60 posto na kineski uvoz i univerzalnu carinu od deset posto na sve ostale zemlje predstavlja značajnu prijetnju eurozoni. Europske industrije koje se oslanjaju na izvoz, poput proizvodnje strojeva i farmaceutike, suočavaju se s velikim rizicima zbog smanjenog globalnog obujma trgovine.
Ruben Segura Cayuela, ekonomist Bank of America, promjene u ESB-ovim politikama ocjenjuje kao signal da bi mogla uslijediti značajnija smanjenja.
“Očekujemo uzastopna smanjenja ESB-a do stope depozita od 1,5 posto do rujna, a ta prognoza pretpostavlja pogoršanje podataka i eskalaciju rizika povezanih s globalnim trgovinskim napetostima. Rizici bržeg ciklusa smanjenja važni su s obzirom na obnovljenu neizvjesnost u vezi s trgovinskom politikom i učincima carina”, naveo je Cayuela.
Sven Jari Stehn, ekonomist Goldman Sachsa, također je naglasio potencijal za brži tempo smanjenja, prenosi Euronews, ovisno o gospodarskim izgledima.
“S obzirom na našu prognozu za skroman rast i postupan pad temeljne inflacije prema dva posto, predviđamo smanjenje od 25 baznih bodova u siječnju, uz mogućnost smanjenja od 50 baznih bodova u ožujku”, rekao je Stehn.
Goldman Sachs predviđa uzastopna smanjenja koja bi stopu depozita spustila na 1,75 posto do sredine 2025., iako Stehn napominje rizik od “bržih i dubljih smanjenja” ako se uvjeti pogoršaju.
Bill Diviney, voditelj makro istraživanja u ABN Amro, predviđa da bi carine mogle predstavljati dezinflacijski šok za eurozonu, dodatno povlačeći inflaciju ispod cilja ESB-a od dva posto.
Očekujemo da će ESB smanjivati stope za 25 baznih bodova na svakoj sjednici Upravnog vijeća sljedeće godine, osim pauze u travnju. Na kraju, predviđamo da će ESB smanjiti stopu depozita na jedan posto, rekao je Diviney.
Pročitajte još:
U očekivanja i gospodarske procjene Hrvatske udruge banaka ugrađeno je očekivanje nastavka pada kamatnih stopa Europske središnje banke koje vidljivo utječe na kratkoročne prinose trezorskih zapisa.
Upitani u anketi na kojoj razini očekuju zaustavljanje pada glavne kamatne stope ESB-a, glavni ekonomisti odgovorili su redom: 1,9 posto, 1,75 – dva posto, i dva posto, uz rizik prema dolje.
„Takva se očekivanja reflektiraju u očekivanom prinosu na hrvatske jednogodišnje trezorske zapise od 2,5 posto, što je niže od aktualne razine koja je iznad tri posto“, naveli su iz HUB-a.
