Smanjena količina robe prevezena cestom u EU za 0,7 posto

U 2024. godini, količina robe prevezene cestom u Europskoj uniji, mjerena u tonama, smanjila se za 0,7 posto u usporedbi s 2023. godinom. Međutim, od 2020. godine broj prevezenih tona rastao je prosječnom godišnjom stopom od 0,1 posto, objavio je Europski ured za statistiku – Eurostat.

Najveća prevezena skupina proizvoda u tonama bile su robe iz sektora „rude metala, proizvodi rudarstva i vađenja“, s udjelom od 3,01 milijarde tona, odnosno 23 posto ukupnog iznosa za EU. Slijede „prehrambeni proizvodi, pića i duhan“, kojih je prevezeno 1,59 milijardi tona odnosno 12,2 posto dok su robe iz sektora „ostali nemetalni mineralni proizvodi“ prevezeni u vrijednosti od 1,56 milijardi tona odnosno 11,9 posto.

Što se tiče učinka cestovnog teretnog prijevoza mjerenog u tonskim kilometrima (tkm), ukupni učinak EU u 2024. godini bio je 0,7 posto veći nego u 2023. godini. Tona-kilometar (tkm) je jedinica mjere za prijevoz tereta i koristi se u logistici, prometu i transportnoj statistici. Označava prijevoz jedne tone tereta na udaljenost od jednog kilometra.

„Vodeća kategorija robe bili su „prehrambeni proizvodi, pića i duhan“, s udjelom od 312,2 milijarde tkm, što je 16,7 posto udjela u ukupnom prometu EU. Slijede „grupirana roba: mješavina vrsta robe koje se prevoze zajedno“ (236,5 milijardi tkm; 12,7 posto) i „proizvodi poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva“ (207,6 milijardi tkm; 11,1 posto)“, objavio je Eurostat.

Što se tiče udjela opasnih tvari kao što su zapaljive tekućine, otrovne tvari i eksplozivne tvari, u ukupnom cestovnom prometu, Finska je zabilježila najveće udjele s 8,4 posto, ispred Belgije, koja je imala udio 6,4 posto te Danske, čiji je udio 5,6 posto. Litva, Portugal i Slovačka bile su jedine zemlje s udjelima ispod dva posto i u 2023. i u 2024. godini.

U razdoblju od 2020. do 2024. godine, 15 zemalja EU zabilježilo je pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta u prijevozu opasnih tvari.

Najviše pozitivne stope zabilježene su u Bugarskoj, gdje je prevezeno prosječno 13 posto više na godišnjoj razini a slijedi je Rumunjska, s rastom od 9,6 posto te i Litva s rastom od 8,1 posto.

Na drugom kraju ljestvice, najveća smanjenja u tom razdoblju zabilježena su u Portugalu, gdje godišnja stopa prijevoza opasnih tvari smanjena za 11,6 posto. Slijedi Hrvatska sa smanjenjem od 11,3 posto te Cipar i Luksemburg gdje je godišnja stopa prijevoza opasnih tvari smanjena za 11,2 odnosno 10,8 posto.