U drugom tromjesečju prošle godine, kako pokazuju najnoviji podaci Eurostata, u glavnim morskim lukama Europske unije (EU) prekrcano je 840,4 milijuna tona robe, što je 1,1 posto manje no u istom kvartalu godinu ranije. U odnosu na prvi kvartal prošle godine količina robe je povećana za 3,2 posto.
Čak 62,9 posto ukupnog robnog volumena odnosi se na prihvat, odnosno iskrcaj, robe u morskim lukama i to je rast udjela od jedan posto na godišnjoj razini.
Promatrano u fizičkim brojkama, iskrcano je 528,6 milijuna tona robe, a ukrcano 311,8 milijuna tona.
Nizozemska, Italija i Španjolska bile su zemlje preko čijih je luka prekrcana najveća količina robe. Na svaku od njih se odnosilo više od 120 milijuna tona. Na vrhu je Nizozemska sa 134,2 milijuna tona, nakon toga slijedi Italija sa 125,3 milijuna tona pa Španjolska sa 120,9 milijuna tona. Dakle, te tri zemlje su prekrcale više od 380 milijuna tona robe, što je otprilike 45 posto ukupnih količina robe koja je prošla kroz glavne europske morske luke.
Kroz hrvatske luke prošlo je 4,9 milijuna tona robe, što je pad naspram 5,3 milijuna tona u istom kvartalu 2024. godine. Kroz Sloveniju, ili bolje rečeno tamošnju luku Koper, prošlo je više robe nego kroz hrvatske luke. Brojka je 5,6 milijuna tona, a i to je pad u odnosu na 5,8 milijuna tona u drugom tromjesečju prethodne godine.
Inače, 15 pomorskih zemalja EU-a, a ima ih ukupno 22, zabilježilo je pad robnog prometa u glavnim lukama na godišnjoj razini. Najveći pad imala je Rumunjska stopom od 16,9 posto, a nakon toga Bugarska sa 14,2 posto i Estonija od 9,5 posto.
Među onima s istaknutijim padom nalazi se i Hrvatska gdje je prekrcano 5,8 posto manje robe u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
S druge pak strane najveći je rast robnog prometa imao Cipar od čak 40,3 posto, iako u nominalnoj brojci teret nije bio velik i iznosio je 2,9 milijuna tona robe. Druga je nakon Cipra Irska s rastom od 13,7 posto, a onda slijedi Litva sa 7,7 posto.
Najveći partner EU-a u transportu robe morskim putem ostao je SAD, a to je slučaj već 13 uzastopnih tromjesečja. Drugi najveći partner je Ujedinjeno Kraljevstvo, a nakon toga među prvih 10 dolaze Turska, Norveška, Kina, Brazil, Rusija, Egipat, Kanada i Maroko.
Pomorski prijevoz robe između EU-a i SAD-a te Ujedinjenog Kraljevstva iznosi četvrtinu ukupnog prometa prema odredištima izvan EU-a.
Pomorski transport između EU-a i Kine najviše se odnosi na europski uvoz velikih kontejnera, dok je u slučaju Norveške to uvoz nafte, te u slučaju SAD-a uvoz ukapljenog prirodnog plina.
Rotterdam je ostao najaktivnija europska teretna luka preko koje je prekrcano 98,4 milijuna tona robe. Drugi je Antwerpen sa 61,4 milijuna tona, a treći Hamburg s 25,5 milijuna tona.
Na četvrtom je mjestu španjolski Algeciras s 20 milijuna tona ispred Amsterdama s 19,4 milijuna tona.
Pročitajte još:
Od tih pet najprometnijih teretnih luka jedino je Hamburg zabilježio godišnji rast prometa, i to od 3,5 posto.
Antwerpen-Bruges je imao pad od 5,2 posto, Amsterdam od 4,2 posto, Algeciras 3,7 posto te Rotterdam dva posto.
