Emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) u drugom su tromjesečju ove godine bile za 0,4 posto niže no u istom razdoblju lani, objavio je Eurostat. Procjena emisija je 772 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida u odnosu na 775 milijuna tona prije godinu dana.
U isto vrijeme bruto društveni proizvod (BDP) EU-a povećan je u drugom kvartalu za 1,3 posto na godišnjoj razini.
Ekonomski sektori koji su najviše sudjelovali u ukupnoj količini emisija bili su industrija s 22,5 posto, kućanstva s 18,4 posto te transport i skladištenje sa 16 posto.
No, treba pritom također reći da je na godišnjoj razini u četiri sektora zabilježen pad u ukupnoj količini emisija, a to se prije svega odnosi na opskrbu električnom energijom, plinom, parom te klimatizacija gdje je zabilježeno smanjenje od 2,9 posto. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu smanjenje je bilo 1,6 posto, a u industriji te transportu i skladištenju po 0,4 posto.
S druge pak strane kućanstva su povećala emisije ugljičnih plinova za jedan posto.
U 14 zemalja je zabilježen rast emisija, a u 12 je došlo do smanjenja. Estonija je ostala na istoj razini. Najveće smanjenje emisija ostvarila je Slovenija, i to za čak 8,6 posto. Pritom joj je BDP rastao u tom kvartalu na godišnjoj razini 0,6 posto.
Druga je bila Nizozemska gdje je pad emisija bio 5,9 posto, a slijedi Finska sa 4,2 posto.
Među tih 12 zemalja koje su smanjile količinu emisija tri su imale i pad BDP-a. To su Finska, Njemačka i Luksemburg.
Pročitajte još:
Za ostalih devet zemalja, a to su Austrija, Cipar, Danska, Francuska, Italija, Nizozemska, Rumunjska, Slovenija i Švedska, procjena je da su smanjile emisije unatoč rastu BDP-a.
Hrvatski je BDP rastao 3,5 posto, a pritom je povećanje emisija iznosilo 0,1 posto.
Najveći rast emisija imala je Malta, i to za 11,5 posto, a nakon toga Bugarska 4,6 posto i Portugal 3,8 posto.
