Slovenija i Hrvatska spadaju među zemlje eurozone gdje je postotak odraslih osoba koje posjeduju kriptovalute najveći. Tako barem pokazuje istraživanje koje je provela Europska središnja banka (ESB) i koje pokazuje da je devet posto odraslih u eurozoni posjedovalo kriptovalute u 2024. godini.
Ova je godina bila turbulentna za vrijednost kriptovaluta koje su doživjele veliku rasprodaju u zadnjom tromjesečju, no gledajući dugoročni trend čini se da je njihovo posjedovanje u Europi u porastu.
Prema jednom istraživanju koje obuhvaća početak ove godine, više od 90 posto osoba starijih od 18 godina u najvažnim europskim gospodarstvima svjesno je postojanja kriptovaluta kao mogućeg oblika imovine.
Vlasništvo nad kriptovalutama u 20 zemalja eurozone variralo je od šest posto odraslih u Nizozemskoj i Njemačkoj do 15 posto u Sloveniji iako su razlike u tim postocima općenito zapravo dosta umjerene. Iza Slovenije koja je na vrhu ljestvice dolaze Grčka, Irska, Hrvatska, Cipar, Litva i Austrija.
U Sloveniji je u dvije godine broj onih koji posjeduju kriptovalute porastao za sedam postotnih bodova. U 2022. je bio osam posto, a onda u 2024. došao na spomenutih 15 posto. Grčka je druga gdje je skok bio sa četiri na 14 posto. Na Cipru je porast bio s pet na 13 posto, dok je u Irskoj došao sa šest na 13 posto.
Ukupna brojka za Litvu, Austriju i Hrvatsku također je 13 posto, no u Litvi je skočila s tri na tih 13 posto, a u Austriji je prije dvije godine bila šest posto. Za Hrvatsku nema podataka za 2022. godinu.
Pri dnu su, nakon Nizozemske i Njemačke, Estonija sa sedam posto, Latvija s osam posto te Italija, Francuska i Španjolska s devet posto odraslih koji posjeduju kriptoimovinu.
“Razlike među zemljama obično su posljedica kombinacije faktora kao što su digitalizacija, apetit za rizikom i struktura lokalnog tržišta. Obično kod kriptovaluta predvode zemlje s višim stupnjem financijske inovacije te tamo gdje investicijsku bazu više čine mlađi muškarci”, ocijenio je za Euronews James Sullivan koji je izvršni direktor za rizik i usklađenost u BCB grupi koja se bavi digitalnim plaćanjima i imovinom.
Dodaje da ulogu igraju također lokalni regulatorni i gospodarski faktori. Naime, u zemljama gdje su tradicionalne investicijske opcije ograničene kriptoimovina može biti korištena u špekulativne svrhe, a snažne kampanje, kao ona viđena u Italiji, može potaknuti njihovu kupnju.
Inače, globalno na vrhu je po postotku osoba uključenih u tržište kriptovaluta SAD, a slijede Indija, pa Ujedinjeno Kraljevstvo. Postotak onih koji posjeduju kriptoimovinu porastao je u svim zemljama eurozone od 2022. do kraja 2024. osim u Nizozemskoj gdje je stopa ostala ista. Podsjetimo, jedino za Hrvatsku nema podatka za 2022. U cijeloj eurozoni je brojka za 2022. bila četiri posto.
Ono što, po ocjeni Sullivana, pridonosi jačanju povjerenja u kriptovalute među građanima u eurozoni je i regulativa koja se odnosi na to tržište (MiCA) i u primjeni je od kraja prošle godine pokrivajući imovinu koja nije bila regulirana dotadašnjim financijskim zakonskim okvirom.
“MiCA ukazuje da EU prepoznaje kriptosektor kao etablirano tržište, a to onda unosi povjerenje i privlači nove ulagače koji su ranije bili oprezni”, smatra Sullivan.
Najvažniji razlog zbog kojega građani eurozone kupuju kriptovalute je ulaganje. Gotovo dvije trećine, odnosno 64 posto, kaže da kriptoimovinu drže kao ulaganje, a tek 16 posto je koristi za plaćanja. Ostatak koristi kriptovalute u obje svrhe.
Najveći postotak onih koji kriptoimovnu koriste ponajprije kao investiciju ima Nizozemska, i to čak 90 posto imatelja te imovine. Druga je Njemačka s 82 posto. Zanimljivo je da obje zemlje istodobno imaju najnižu stopu u eurozoni onih koji ulažu u kriptovalute. U Francuskoj je najveća stopa onih koji koriste kriptovalute za plaćanja. To radi četvrtina osoba koje u njih ulažu.
U Hrvatskoj 61 posto imatelja kriptovalute razlog vidi samo u ulaganju, 20 posto koristi kriptovalute za plaćanja, a 19 posto u obje svrhe.
Pročitajte još:
U Sloveniji isto 61 posto vidi ulaganje kao temeljni smisao, a 15 koristi kriptovalute za plaćanja.
Sullivan napominje da je očito kako je uporaba kriptovaluta kao sredstvo plaćanja još uvijek poprilična nepoznanica, pa jako zaostaje za tradicionalnim oblicima, odnosno karticama ili gotovinom.
Po njegovoj ocjeni, razvoj na tom planu puno će ovisiti o uspjehu MiCA regulative i posljedično integraciji stabilnih kriptovaluta u postojeće platne infrastrukture što je jedan od glavnih izazova za ESB.
