Na kraju prošle godine industrijska proizvodnja porasla je za 2,6 posto na mjesečnoj razini i u eurozoni i u EU, podaci su to Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Slovenija je imala najveći pad industrijske proizvodnje, a nakon nje je Hrvatska.
U prosincu lani, u usporedbi s prosincem 2022., industrijska proizvodnja porasla je za 1,2 posto i u eurozoni i u EU. Godišnji prosjek industrijske proizvodnje za 2023. u usporedbi s 2022. manji je za 2,4 posto u eurozoni i za dva posto u EU.
Industrijska proizvodnja eurozone u prosincu prošle godine, u usporedbi sa studenim iste godine, porasla je 20,5 posto za kapitalna dobra, 0,5 posto za trajne proizvode za široku potrošnju, 0,3 posto za energiju, a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 0,2 posto. S druge strane, pala je kod intermedijarnih proizvoda i to za 1,2 posto.
U EU je industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini porasla za 18 posto kod kapitalnih dobara, 0,6 posto kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, a kod energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen je rast od 0,4 posto. Proizvodnja je pala za 0,7 posto kod intermedijarnih proizvoda.
Među državama članicama EU, najveći porast industrijske proizvodnje u prosincu 2023. u odnosu na studeni zabilježen je u Irskoj, 23,5 posto. Na drugom mjestu po rastu proizvodnje je Nizozemska u kojoj je proizvodnja porasla za 6,6 posto, a na trećem je Danska s rastom od 5,6 posto.
Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Sloveniji gdje je pala za 7,4 posto, nakon nje je Hrvatska s padom od 4,3 posto i na kraju Finska s 2,7 posto.
U eurozoni je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja porasla samo za kapitalna dobra i to 9,4 posto. Proizvodnja energije je pak pala za 1,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 3,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,7 posto, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 5,4 posto.
I u EU je u prosincu 2023., u usporedbi s prosincem 2022., industrijska proizvodnja porasla samo za kapitalna dobra i to 8,6 posto, dok je za sve ostalo pala. Industrijska proizvodnja energije bila je manja za 1,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto, intermedijarnih proizvoda za četiri posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,4 posto.
Pročitajte još:
U Irskoj je zabilježen i najveći godišnji rast proizvodnje, za 44,7 posto. Nakon nje su Danska s rastom od 6,7 posto i Malta s rastom od pet posto.
Slovenija je i na godišnjoj razini imala najveći pad industrijske proizvodnje, 10,2 posto. Mađarska je druga po padu proizvodnje s 8,7 posto, a u Bugarskoj je pala za 6,9 posto. Prema Eurostatu, u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala za samo jedan posto.
