U protekloj godini 12,2 posto materijala koji su bili korišteni u Europskoj uniji (EU) bilo je reciklirano, odnosno to je bila stopa cirkularnosti koja mjeri udio recikliranih materijala u ukupnoj korištenoj količini, objavio je Eurostat.
U usporedbi s 2023. godinom stopa cirkularnosti je povećana za minimalna 0,1 postotna boda, ali je dosegnuta razina rekordna. U 2015. godini, primjerice, stopa je bila manja za jedan postotni bod.
Nizozemska je bila najuspješnija u cirkularnosti materijala gdje je stopa dosegla čak 32,7 posto, a nakon toga slijede Belgija s 22,7 posto i Italija s 21,6 posto. Najniže stope su imale Rumunjska od tek 1,3 posto te Finska i Irska s po dva posto.
Logično, razlika među pojedinim zemljama ovisi o ravnoteži između novih resursa dobivenih iz okoliša i onih koji su vraćeni u gospodarstvo.
Hrvatska ne stoji odveć dobro jer je stopa cirkularnosti u prošloj godini bila 5,9 posto što je čak manje nego u 2023. kada je bila 6,1 posto ili u 2022. kada je dosegla rekordnih 6,8 posto.
Ipak, treba reći da je u razdoblju od 2015. do 2024. stopa cirkularnosti materijala u Hrvatskoj ponešto povećana s tadašnjih 4,6 posto. U 2010. stopa je bila tek 1,6 posto.
U proteklih 10 godina recikliranje materijala je povećano u 21 zemlji članici EU-a, a najviše na Malti za 14 postotnih bodova, u Estoniji za 9,1 postotnih bodova i u Češkoj za 7,9 postotnih bodova. Dobar rezultat imale su i Slovačka s rastom od 7,2 postotna boda te Nizozemska s povećanjem od 5,3 postotna boda.
Kao što se da izračunati, u Hrvatskoj je taj desetogodišnji iskorak iznosio ne baš impresivnih 1,3 postotna boda.
Zemlje u kojima je došlo do pada stope cirkularnosti predvode Poljska gdje se dogodilo smanjenje za 4,2 postotna boda i Finska gdje je ta brojka 3,2 postotna boda.
Slovenija je bitno bolja od Hrvatske i tamo je recikliranje materijala doseglo brojku od 10,1 posto u prošloj godini, a 2015. je stopa bila 8,6 posto. Dakle, još prije 10 godina Slovenija je bila bolja no što je Hrvatska sada.
Što se najvećih europskih gospodarstava tiče, u Njemačkoj je stopa cirkularnosti 14,8 posto, u Francuskoj 17,8 posto te u Španjolskoj 7,4 posto. Italija je na vrhu sa već spomenutih 21,6 posto.
Pročitajte još:
Što se tiče vrste materijala, najveću stopu cirkularnosti u EU u 2024. imale su metalne sirovine, i to 23,4 posto. To je ipak pad od 1,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije.
Na drugom su mjestu nemetalni minerali sa 14,3 posto, a zatim biomasa s 9,9 posto.
Europski akcijski plan za cirkularnu ekonomiju iz 2020. godine predviđa da se stopa recikliranja materijala do 2030. poveća na 23,2 posto. Iz trenutačne perspektive, odnosno uzevši u obzir brojku za prošlu godinu, to se čini preambicioznim.
