Četiri od deset europskih građana, ili točnije 39 posto, smatra da su porezi previsoki i da bi ih trebalo sniziti čak i ako to vodi slabije kvalitetnim javnim uslugama, a zemlje Europske unije (EU) u kojemu je najviše građana iskazalo takvo stajalište su Slovačka, Hrvatska i Estonija.
Istodobno, oko četvrtine građana EU-a ili 27 posto prihvaća više poreze ako će zauzvrat dobiti usluge koje će biti kvalitetnije i širega opsega. Govoreći o uslugama, ponajprije su u fokusu zdravstvo, obrazovanje i javna infrastruktura.
“Ekonomske teškoće s kojima se suočavaju građani u Europi bi mogle biti objašnjenje za pogoršanje u razini potpore višim porezima”, kazao je za Euronews Olivier Jacques, stručnjak sa sveučilišta u Montrealu.
Otprilike četvrtina ili 26 posto, podaci su dobiveni anketom Eurobarometra, podržava trenutačnu razinu poreza, a osam posto nije sigurno kakav bi odgovor dali.
U Slovačkoj 59 posto anketiranih je reklo da želi niže poreze čak i ako to negativno djeluje na kvalitetu javnih usluga, a u Hrvatskoj je takvih 57 posto. Na trećem mjestu je Estonija s brojkom od 53 posto i onda slijedi Slovenija s 50 posto.
Dosta je velika potpora takvom razmišljanju i u Grčkoj te Rumunjskoj gdje je brojka 48 posto, zatim Poljskoj gdje je 47 posto kao i u Belgiji, Latviji i Mađarskoj gdje je 45 posto.
Znanstvenik na belgijskom sveučilištu Leuven Dimitri Gugushvili ističe da se ljudi opiru višim porezima ako ne vjeruju vladi i misle da će javni dužnosnici zloporabiti dio novca.
“Velika je razlika u povjerenju prema javnim institucijama u EU. Ono je najviše u Skandinaviji, a najniže na istoku Europe, poglavito u Bugarskoj i Rumunjskoj”, ustvrdio je.
Stoga nije čudno da su Finska, Švedska i Danska zemlje u kojima najmanje žele žrtvovati javne usluge za smanjenje poreza. U Finskoj bi to podržalo 22 posto ljudi, u Švedskoj 24 posto te u Danskoj 26 posto.
Njemačka sa 40 posto, Nizozemska s 39 posto i Francuska s 37 posto su praktično oko prosjeka EU-a u tom smislu.
“Potpora oporezivanju je veća ako građani smatraju da su javne usluge koje zauzvrat dobiju bolje ili kada zadrže višu razinu povjerenja u državne institucije”, kazao je Jacques.
Drugim riječima, ističe, čini se da su zemlje gdje je potpora oporezivanju niža one gdje građani imaju nisko povjerenje u vladu i institucije te nisko zadovoljstvo javnim uslugama.
Španjolska i Švedska sa 42 posto te Finska sa 40 posto vode među zemljama čiji bi građani bili spremni platiti veće poreze za bolje javne usluge. Blizu iza njih su Bugarska s 39 posto te Grčka s 37 posto.
To zapravo dosta i odražava potražnju za većim investicijama u javne usluge na jugu Europe.
Građani Italije i Portugala s po 31 posto također iskazuju potporu veću od prosjeka EU-a od 27 posto.
U Hrvatskoj je potpora većem oporezivanju za bolje javne usluge došla od 25 posto građana.
Istraživanje koje je proveo Jacques sugerira da je viša razina obrazovanja i sklonost lijevim ideologijama pogodnija podloga za veću potporu oporezivanju.
Niska spremnost za veće oporezivanje u zamjenu za bolje javne usluge viđena je u Luksemburgu gdje je 16 posto te u Latviji, Slovačkoj i Belgiji od 17 posto. Nije posebno velika ni u Njemačkoj i Austriji gdje je brojka 20 posto.
No, izostanak potpore većim porezima ne znači nužno suprotstavljanje boljim javnim uslugama već može odražavati zahtjev za većom učinkovitošću javnih tijela. Ista se logika može primijeniti kod onih koji zagovaraju smanjenje poreza.
Treba ipak istaknuti da značajan dio populacije, odnosno četvrtina, u EU smatra da i porezi i javne usluge trebaju ostati na trenutačnim razinama.
To je, naravno, prosjek, a potpora za status quo je najjača u Luksemburgu sa 47 posto, na Malti od 46 posto te u Danskoj od 43 posto.
Ona je iznad europskog prosjeka također u Njemačkoj s 31 posto, Austriji s 37 posto ili Francuskoj s 32 posto.
U Sloveniji 24 posto građana želi stabilnost u ovom kontekstu.
Hrvatska je među zemljama gdje očito građani žele veću učinkovitost javne uprave s obzirom da je potpora za trenutačno stanje tek 13 posto, a već spomenutih 57 posto smatra da su porezi previsoki.
Pročitajte još:
Od Hrvatske samo u Grčkoj manje građana ili 11 posto žele da stanje ostane nepromijenjeno. U Italiji je takvih 18 posto, u Španjolskoj 21 posto te u Portugalu 25 posto.
Očito je i kroz taj segment jasan obrazac u kojemu građani zemalja EU-a na jugu Europe nisu zadovoljni korelacijom između poreza i javnih usluga koje zauzvrat dobivaju.
