Slatinska banka i Wüstenrot stambena štedionica otvorile prvu zajedničku poslovnicu u Rijeci

Slatinska banka d.d. i Wüstenrot stambena štedionica d.d. svečano su otvorile svoju prvu zajedničku poslovnicu u Rijeci. Ova poslovnica predstavlja važan korak u integraciji dviju institucija, koja je započela u veljači ove godine nakon što je Slatinska banka preuzela 100 posto vlasništva nad Wüstenrot stambenom štedionicom.

Ovo otvaranje tek je prvi korak u planiranom širenju integriranih financijskih rješenja koja kombiniraju snagu lokalne prisutnosti, dugogodišnje stručnosti i inovacija, kako bi se zadovoljile rastuće potrebe klijenata u ovom dijelu Hrvatske.

Poslovnica nudi klijentima s područja Kvarnera i Istre širok raspon financijskih usluga, od standardnih bankarskih proizvoda Slatinske banke do specijaliziranih proizvoda Wüstenrot stambene štedionice, uključujući štedne planove i stambene kredite. Prostor je dizajniran za fizičke i pravne osobe, s ciljem pružanja visokokvalitetnih usluga i iznimnog korisničkog iskustva.

Otvaranje nove poslovnice dodatno učvršćuje prisutnost Slatinske banke u regiji i potvrđuje njezinu strategiju usmjerenu na rast i širenje dostupnosti financijskih usluga na Kvarneru i u Istri.

„Ova poslovnica simbolizira naš strateški iskorak i potvrdu da Slatinska banka nastavlja jačati svoju poziciju kao prepoznatljiv i pouzdan partner za klijente. Integracija s Wüstenrotom omogućava nam proširenje ponude i bolje povezivanje s lokalnim zajednicama, čime doprinosimo stabilnosti i održivosti domaćeg bankarskog sustava“, izjavio je Andrej Kopilaš, predsjednik Uprave Slatinske banke.

Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, istaknuo je kako zajednička poslovnica s Slatinskom bankom potvrđuje dugoročnu održivost modela stambene štednje i posvećenost pružanju kvalitetnih financijskih usluga. Kroz ovu suradnju, kako je naveo, klijentima omogućavaju dodatnu sigurnost, bolju dostupnost i cjelovita rješenja za njihove financijske potrebe.

Wüstenrot stambena štedionica d.d. na prostorima Hrvatske radi već 27 godina a njihova “štedna obitelj” ima preko 150.000 klijenata. Sve o njenom radu ali i spajanju sa Slatinaskom bankom za Financije.hr, govorio je predsjednik Uprave, Zdravko Anđel.

“Ime Wüstenrot je, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, sinonim za početke pojma stambene štednje i stambenih štedionica kao institucija. Wüstenrot je u Hrvatskoj 1. listopada 1998. prvi ponudio građanima Hrvatske stambenu štednju uz državne poticaje. Isto tako, prvi ugovori o stambenoj štednji sklopljeni su prije 102 godine u mjestu Wüstenrot u blizini Stuttgarta u Njemačkoj. Postoji puno interesantnih informacija vezano za početke stambene štednje. U to vrijeme stambena štednja je bila samo ideja i zasnivala se na međusobnom ugovoru stambenih štediša koji su udruživali svoja sredstva da bi došli do stana. Dokumentirano je da su u prvoj dodijeli sredstava za kupnju stana sudjelovalo deset „štediša“, sredstva su dodijelili na način da su izvukli iz šešira prvog „dobitnika“. Ova ideja se vrlo brzo proširila Njemačkom, sve više građana Njemačke ali i susjedne Austrije postali su stambeni štediše. Već u drugoj godini država je shvatila da je nastao jedan izuzetno efikasan sustav stambenog financiranja koji nije bio na korist samo građanima kao pojedincima nego je pokrenuo tada zamrlu stambenu izgradnju. S obzirom na to da su se zbog oživljavanja stanogradnje počela preko poreza slijevati sredstva u državni proračun, država je odlučila s poticajima na stambenu štednju dodatno unaprijediti ovaj sustav. U to vrijeme stambene štedionice koje su se počele otvarati nisu bile financijske ustanove nego nešto slično udrugama građana. Tako je Wüstenrot u Njemačkoj dugo godina nosio naziv „Zajednica prijatelja Wüstenrot“. Danas su Wüstenrot stambene štedionice u Njemačkoj i Austriji moderni financijski koncerni koji zajedno upravljaju imovinom od oko 90 milijardi Eura. U Hrvatskoj je Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje stupio na snagu 1. siječnja 1998. godine. Međunarodni tim od nas desetak odmah je započeo s pripremama za početak rada Wüstenrota u Hrvatskoj. Od početka operativnog poslovanja, prije više od 26 godina, Wüstenrot je sklopio 590.000 ugovora o stambenoj štednji i odobrio i isplatio 11.350 stambenih kredita svojim štedišama. Drugim riječima, Wüstenrot je pomogao u tome da danas više od 50.000 građana Hrvatske stekne „krov nad glavom“. Drugim riječima, kada bi sve ove kuće i stanove sakupili na jedno mjesto, imali bismo sedmi po veličini grad u Hrvatskoj”.

Što, zapravo, razlikuje stambenu štedionicu od drugih financijskih institucija?

“Ako gledamo formalnu stranu, stambena štedionica posluje prema Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Na temelju ovoga zakona država se obvezala poticati stambene štediše na temelju državnih poticaja i obvezala stambene štedionice da se bave isključivo s prikupljanjem stambene štednje i odobravanjem stambenih kredita. Iz ovoga je vidljivo da stambena štedionica ima samo dva (financijska) proizvoda. Štednju i stambeni kredit. Postoje brojne restriktivne odredbe u Zakonu u pogledu poslovanja stambenih štedionica a njihova isključiva svrha je smanjiti rizičnost poslovanja na najmanju moguću mjeru. Ako izađemo iz područja formalnih razlika, moramo se sjetiti onoga o čemu sam prethodno govorio: stambene štedionice nisu nastale sa svrhom ostvarivanja financijske dobiti za svoje vlasnike/dioničare, nego im je osnovna svrha bila da u nepovoljnom okruženju, putem programa štednje i kreditiranja, omoguće građanima doći do vlastitog doma. Za razliku od banaka koje imaju u ponudi stambene kredite, koje građani ili mogu dobiti ili ne, ovisno o njihovom bonitetu, sustav stambene štednje, da se izrazim plastično, pomaže građanima da kroz fazu štednje steknu bonitet. Velika količina kredita koje smo odobrili u bankama ne bi bila realizirana. Program stambene štednje je, nekad više a nekada manje, bio za veliki broj naših klijenata jedina šansa da dođu do stana.”

Koliko su nam možda stambene štedionice važne u vrijeme brojnih programa takozvanog priuštivog stanovanja?

“Ako se ugledamo na inozemnu praksu, pri tome prije svega mislim na Njemačku i Austriju, rekao bih da Austrija ima možda i najbolje prakse u tom području, stambene štedionice mogu biti jedan od važnih čimbenika programa priuštivog stanovanja. Ne jedini ali jedan od njih. U Austriji, koja je po tome daleko, ne samo ispred nas, nego i u samom vrhu unutar EU, postoje brojni načini kao država ili lokalna zajednica idu na ruku građanima koji rješavaju svoje stambeno pitanje. Ono uključuje i društvene stanove koji su namijenjeni dugoročnom i priuštivom najmu, preko poticanja stambenih zadruga, raznih programa olakšica koje daju lokalne vlasti, no u svima njima stambene štedionice imaju važnu ulogu. Tijekom ovih više od 26 godina jasno su se pokazali pozitivni utjecaji stambenih štedionica, kako makroekonomski tako i društveni. Provedene su i dvije dubinske analize sustava stambene štednje u Hrvatskoj. Jednu je izradio Ekonomski institut Zagreb, a drugu ekonomski analitičar dr. Velimir Šonje. Ove studije su dokazale, uz ostalo, da sustav stambene štednje i državnih poticaja koje daje država povećava prihod državnog proračuna višestruko više nego što je trošak i da je s te strane ne samo održiv, nego i pozitivan. Isto tako, dokazano je da je da sustav stambene štednje djeluje anticiklički na tržište stambenih nekretnina. Poznato je da je tržište nekretnina osuđeno na cikluse naglog rasta (nekretninski baloni) ali isto tako i pada, što izaziva gospodarske poremećaje. Stambene štedionice, pokazalo se, djeluju ublažavajuće na ovakva neželjena kretanja. Sadašnjem sustavu stambene štednje, po mojem mišljenju, potrebno je izvjesno prilagođavanje aktualnoj situaciji da bi u većoj mjeri mogao ispunjavati ulogu koju ima.”

Koliko su one dostupnije ili jednostavnije samom građanima?

“Mi se ponosimo time što smo potpuno na usluzi našim klijentima, bilo da se radi o postojećim klijentima bilo o onima koji tek postaju korisnici naših usluga. Ovo je naročito uočljivo u situaciji kada zajednički s klijentom tražimo način kako postojeću situaciju klijenta pomiriti sa zahtjevima koje nosi sa sobom proces odobravanja kredita. Vrlo često se ovdje ne radi samo o eventualnom nedostatku boniteta klijenta, to je vrlo često i pitanje adekvatnosti nekretnine koja se namjerava steći, i brojna druga pitanja. U takvim situacijama u maksimalnoj mogućoj mjeri zaista stanemo na stranu klijenta svjesni da time rješavamo jedno od najvažniji financijskih pothvata u njegovom životu: stjecanju vlastitog doma. Postoje brojne dirljive priče i zahvalnice naših klijenata zbog ispunjenja njihovih snova o vlastitom domu. Pri tome moram reći da se uvijek rukovodimo pretpostavkom da naš financijski proizvod mora biti održiv za klijenta jer je preuzeo obveza za sljedećih više od 20 godina. Posljedica toga je da Wüstenrot ima u Hrvatskoj najnižu stopu kredita koji su došli u probleme s njihovom redovnom otplatom.”

Sama Wüstenrot kao ideja se rodila upravo kroz nestašicu stanova nakon rata. Koliko je to temelj vašeg poslovanja i danas?

“Možda čak i više nego ikada. Naravno, određena ponuda postoji na tržištu i na prvi pogled tržište funkcionira. Međutim, tržište i potencijalni kupci su doživjeli segmentaciju. Svakodnevno vidimo oglase za stanove u novogradnjama (u Zagrebu, Splitu Rijeci…) koji započinju s objavom „cijena već od 5.000 EUR/m2“. Činjenica je da se nekretnine ovakvoga tipa razgrabe još i prije nego što je gradnja započela, i to su najvećim dijelom financirane „ušteđevinom“. Statistike govore da je u 2024. godini 55 posto prodanih nekretnina plaćeno gotovinom, i takvu situaciju imamo već godinama. Svima je jasno da se ovdje ne radi o tržištu koje je namijenjeno stanovanju njihovih kupaca nego da se radi o ulaganju. S druge strane imamo segment građana, u pravilu mladih, kojima naravno ovako nešto nije dostupno i koje nekretninu trebaju zaista da im bude dom. Oni danas teško mogu doći do stana jer se uvjeti kreditiranja zaoštravaju, a mjerama koje imaju svrhu smanjenje zaduživanja građana i koje će uskoro stupiti na stanu to će još dodatno otežati. U ovim uvjetima stambena štedionica bi trebala omogućiti upravo ovom sloju građana stjecanje vlastitog doma i odvratiti ih od toga svoje potrebe rješavaju odlaskom u inozemstvo.”

Što znači za Wüstenrot spajanje sa Slatinskom bankom?

“Za nas to znači ne samo da smo dobili novoga vlasnika, to znači da smo dobili i partnera koji će podržavati stambenu štedionicu u njenom poslovanju. Na ovaj način naša budućnost kao stambene štedionice je postala izvjesna, djelovat ćemo i dalje kao nezavisna kreditna institucija, ali uz vlasnika koji nam je blizak. Blizak i geografski ali i poslovno. Naime, ove dvije kreditne institucije su u svom poslovanju komplementarne: Tržišni segmenti kojima se Slatinska banka bavi i na njima ostvaruje prihode nama su zbog zakonskih ograničenja nedostupna a s druge strane, zbog strukture bilance stambeno kreditiranje kod njih nikada nije bilo u fokusu. Na ovaj način ćemo moći zajednički djelovati na način da imamo cjelovitu ponudu kako našim tako i njihovima klijentima, ali prije svega našim zajedničkim budućim klijentima. U ovom prijateljskom preuzimanju vidimo brojne šanse da povećamo zajednički tržišni udio i unaprijedimo poslovanje u obje institucije.”