Ministri financija iz skupine G7 i još nekoliko velikih svjetskih ekonomija sastali su se u ponedjeljak u Washingtonu kako bi razmotrili načine za smanjenje ovisnosti o uvozu kineskih minerala rijetkih zemalja. Među idejama o kojima se raspravljalo jest propisivanje minimalne globalne cijene, kao i sklapanje novih partnerstava za izgradnju alternativnih dobavnih lanaca.
Na sastanku, kojeg je sazvao američki ministar financija Scott Bessent, sudjelovali su njegovi kolege iz svih članica G7 (Japana, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Kanade), kao i dužnosnici iz Australije, Meksika, Južne Koreje i Indije.
Na sastanku su također bili Predstavnik SAD-a za trgovinu Jamieson Greer, predstavnici američke Export-Import Bank i investicijske banke JP Morgan – no na kraju sudionici nisu priopćili nikakvu zajedničku izjavu.
Američko ministarstvo financija navelo je u priopćenju da je Bessent tražio “raspravu o rješenjima za osiguranje i diversifikaciju nabavnih lanaca za kritične minerale, posebice za elemente rijetkih zemalja” i da je izrazio optimizam da će najveće države svijeta težiti “razmnom smanjenju rizika i razdvajanja” od uvoza kineskih sirovina.
Neimenovani američki dužnosnik izjavio je u nedjelju za Reuters da Bessent namjerava pozvati sudionike sastanka da pojačaju napore na smanjenju ovisnosti o ključnim mineralima iz Kine, koja je prošle godine uvela stroge restrikcije izvoza.
Japanska ministrica financija Satsuki Katayama rekla je novinarima u ponedjeljak navečer da postoji “široko slaganje o potrebi rapidnog smanjenja ovisnosti o Kini za nabavu minetrala rijetkih zemalja.” Kazala je da je na sastanku izložila kratkoročne, srednjoročne i dugoročne politička rješenja za G7 i slične zemlje za rješavanje tog problema.
“To uključuje i stvaranje tržišta temeljenog na standardima kao što su poštivanje radnih uvjeta i ljudskih prava, kao i uvođenje niza političkih instrumenata – primjerice, podršku javnih financijskih institucija, porezne i financijske poticaji, trgovinske i carinske mjere, karantenu, kao i propisivanje minimalnih cijena,” rekla je Katayama.
Zemlje sudionice skupa u Washingtonu zajedno s Europskom unijom čine oko 60 posto ukupne globalne potražnje za kritičnim mineralima. No, Kina dominira opskrbnim lancem – u Kini se tako prerađuje između 47 i 87 posto svog svjetskog bakra, litija, kobalta, grafita i metala rijetkih zemalja, priopćila je Međunarodna energetska agencija (IEA).
Ti minerali imaju ključnu ulogu u vojnim tehnologijama, industriji poluvodiča, proizvodnji komponenti za obnovljive izvore energije, baterija i prerađivačke procese. Kina je prošlog tjedna zabranila izvoz materijala namijenjenih japanskoj vojsci koji bi mogli imati i civilnu i vojnu primjenu, što uključuje i neke ključne minerale.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil rekao je poslije sastanka da se razgovaralo o postavljanju minimalne cijene rijetkih metala na globalnom tržištu, kao i uspostavljanje partnerstava za povećanje ponude – ali je dodao i da su međunarodni pregovori o toj temi tek u ranoj fazi, i da još uvijek postoje brojna neriješena pitanja.
Rekao je da će rijetki i ključni minerali biti središnja tema u okviru francuskog predsjedanja skupinom G7 ove godine. Međutim, upozorio je da to ne treba tumačiti kao stvaranje koalicije protiv Kine, dodavši da Europa mora brže djelovati kako bi razvila vlastiti opskrbni lanac važnim sirovinama.
“Meni je vrlo važno da mi u Europi ne sjedimo i ne činimo ništa. Neće nam pomoći ni žalopojke ni samosažaljenje – moramo se aktivirati,” rekao je Klingbeil.
Dodao je da je Europskoj uniji potrebno više financijskih sredstava, na razini cijele EU, i za primjer istaknuo novi njemački državni fond za sirovine. EU također mora hitno krenuti hrabro naprijed u širenje recikliranja, koje po njemu nudi “velik potencijal” za smanjenje ovisnosti o kineskom uvozu.
Pročitajte još:
Korejski ministar financija Koo Yun-cheol rekao je na sastanku da bi globalne vrijednosne lance trebalo ojačati na temelju komparativnih prednosti, i također je spomenuo važnost recikliranja ključnih minerala, navodi se u priopćenju njegovog ministarstva.
Koo je također pozvao države da potiču korporativnu prekograničnu suradnju na pojedinim projektima, i rekao da su Kanada i Australija tražile od Južne Koreje suradnju u području tehnologije.
