Širi se istraga za korupciju u Europskom parlamentu: Huawei izbacili iz lobističke grupacije u Bruxellesu

Utjecajna lobistička skupina u Bruxellesu Digital Europe, koja predstavlja brojne tehnološke i industrijske tvrtke, suspendirala je ovog tjedna članstvo kineske telekomunikacijske kompanije Huawei, u svjetlu istrage belgijskih vlasti oko optužbi za korupciju koja seže unatrag nekoliko godina.

Digital Europe je jedna od većih lobističkih grupacija u Bruxellesu i, po podacima sa službene stranice, predstavlja oko 45.000 malih poduzeća, više od 40 nacionalnih trgovinskih komora, kao i stotinjak globalnih korporacija. Članstvo u toj grupaciji omogućilo je Huaweiju participiranje u političkim razgovorima i oblikovanju stajališta pri izradi europskog zakonodavstva kojim se regulira tehnološki sektor.

Distanciranjem od Huaweija ta kineska kompanija izgubila je glas u Bruxellesu, no riječ je o tek posljednjoj epizodi korupcijskog skandala koji mnoge podsjeća na Qatargate, skandal iz 2022. u kojem se zbog optužbi za korupciju pod istragom našla jedna od tadašnjih potpredsjednica Europskog parlamenta, Eva Kaili iz Grčke, i bivši talijanski eurozastupnik Antonio Panzeri. 

Prema belgijskim tužiteljima Panzeri je upravljao malom nevladinom udrugom u Bruxellesu koju je koristio za pranje novca i posredovanje u podmićivanju između vlada Katara, Maroka i Mauritanije s jedne strane, i eurozastupnika s druge. Kaili i Panzeri su privedeni, pa zatim pušteni da se brane slobode, a cijeli slučaj još nije dobio sudski epilog.

U međuvremenu su ranije ovog mjeseca uslijedila nova privođenja i pretresi koje belgijski mediji dovode u vezu sa Huaweijem. U četvrtak, 13. ožujka, belgijska policija je obavila niz pretresa u Belgiji u Portugalu, zapečatila dva ureda u Europskom parlamentu, i privela više osoba, izvijestio je Politico.

Belgijski tužitelji su u izjavi za medijime potvrdile da se radi o “istrazi u tijeku, pod optužbom za aktivnu korupciju, krivotvorenje dokumenata i pranje novca” u Europskom parlamentu, te da je cilj tih kriminalnih aktivnosti bilo pogodovanje Huaweiju.

Nekad globalno popularni proizvođač pametnih telefona i 5G telekomunikacijske opreme, Huawei se krajem 2018. počeo nalaziti u sve većim problemima u zemljama Zapada, i to zbog navoda o uskoj povezanosti Huaweija i kineske vojske, kao i sve veće prisutnosti Huaweija kao dobavljača 5G opreme – tehnologije nove generacije u koju su vlade i veliki telekomi ulagali ogromna sredstva u svom pokušaju da osiguraju tehnološku prednost i ekonomski razvoj.

U to vrijeme, Huawei je bio u velikom usponu – u kalendarskoj godini 2018. Huawei je ostvario globalne prihode od 100 milijardi dolara, ili 19,5 posto više u odnosu na godinu ranije. Već sljedeće godine ostvarila je 122 milijardi dolara prihoda (18 posto više), uz prodanih 240 milijuna pametnih telefona širom svijeta.

No tada su se počele sve glasnije javljati i kritike koje na Huawei nisu svratile pažnju samo poslovne javnosti već i tajnih službi i istražnih tijela u Americi i Europi.

Jedan od razloga za zabrinutost je bila i netransparentnost vlasništva te kompanije. Iako Huawei formalno nije državna tvrtka, već tvrdi da je u vlasništvu svojih zaposlenika, po studiji iz svibnja 2019. koju potpisuju Christopher Balding iz New Kite Data Labs i Donald Clarke sa Sveučilišta George Washington University osnivač kompanije Ren Zhengfei drži tek 1 posto kompanije, dok je ostatak u vlasništvu sindikata zaposlenika. Po drugoj studiji istih autora iz srpnja te godine, koja je analizirala oko 25.000 životopisa zaposlenika Huaweija, pokazalo se da mnogi paralelno rade i za Huawei i za kinesku vojsku, a utvrđeno je i da su neki povezani sa kineskim službama sigurnosti.

Tada je i Bloomberg otkrio da Huawei u Kini aktivno sudjeluje u projektima s kineskom vojskom. Nakon tih otkrića, u svibnju te godine SAD je i službeno uvrstio Huawei na popis kompanija kojima se zabranjuje prodaja napredne tehnologije. Samo nekoliko dana kasnije američki Google je ukinuo Huaweiju pristup svojem operativnom sustavu Android kojeg koristi većina pametnih telefona na svijetu i koji je potreban za korištenje popularnih Googleovih aplikacija.

Nekako u isto vrijeme, uslijed sve većih geopolitičkih napetosti između američke vlade tadašnjeg predsjednika Trumpa i Kine, Huawei je počeo ulagati sve više novca  u lobiranje u Bruxellesu, kako bi zadržao pristup europskom tržištu. 

Po podacima platforme LobbyFacts, te 2019. je Huawei potrošio oko 3 milijuna eura na PR kampanje, članstva u lobističkim skupinama i savjetnike, što je tu kompaniju učinilo jednom od najvećih lobista u glavnom gradu Belgije. Po pravilima o transparentnosti, kompanije moraju službeno regiszrirati svoje predstavnike za lobiranje u Europskom parlamentu – a Huawei ih je te godine registrirao čak 18.

Jedan od njih bio je bivši asistent dvojice talijanskih eurozastupnika Valerio Ottati, koji se pokazao kao ključna osoba u navodima o korupciji i povezanosti Huaweija i isplatama eurozastupnicima. U listopadu 2019. Ottati je organizirao javni događaj u Europskom parlamentu, na kojem su bili i neki zastupnici iz parlamentarnog odbora za kibernetičku sigurnost i iz odbora za odnose sa Kinom.

Početkom 2020. Europska komisija je najavila planove da se “visokorizični dobavljači” isključe iz javnih natječaja za nabavku 5G opreme širom Europske unije, a u listopadu te godine više od 40 eurozastupnika potpisali su pismo kojim se tražila potpuna zabrana opreme koju proizvode Huawei i druga kineska kompanija ZTE u svim 5G sustavima u Europi, na što je onda u siječnju 2021. odgovoreno otvorenim pismom osam eurozastupnika u kojem se optužbe protiv Huaweija opisuju kao “tehnološki rasizam.”

Jedan od većih protivnika zabrane bila je u to vrijeme Njemačka, pod pritiskom njemačkih telekom kompanija Deutsche Telekom i Vodafone, koje su bile zabrinute da bi zbog blokiranja poslovanja kineskim kompanijama u Europi slične mjere mogla uvesti i Kina i ograničiti europskim tvrtkama pristup kineskom tržištu, tvrdi njemačka nevladina organizacija za transparentnost LobbyControl.

Ipak, te godine su i Francuska i Švedska i Velika Britanija zabranile instaliranje i uklanjanje već postavljene Huaweijeve 5G infrastrukturne opreme. Danas je Huawei i službeno zabranjen u desetak država Europske unije.

Početkom 2023. godine belgijske tajne službe su po napisima lokalnih medija obavljale istražne razgovore s bivšim lobistima Huaweija, a u veljači te godine francuska policija je u sklopu istrage o korupciji i trgovanja utjecajem pretresla urede Huaweija u Parizu. Huawei do danas negira sve optužbe, i u priopćenjima tvrdi da su pri poslovanju u toj zemlji  “poštivali sve francuske propise.”

Najnoviji pretresi i privođenja u središtu Europske unije tako se dovode u vezu s istragom u kojoj se sumnja da su Huaweijevi pokušaji lobiranja uključivali i ilegalne poklone i čak gotovinske isplate nekim eurozastupnicima koji su trebali svoj utjecaj u Europskom parlmentu iskoristiti za pružanje otpora sve negativnijoj atmosferi za tu kinesku kompaniju i njeno europsko poslovanje.

Belgijsko tužiteljstvo je prošlog tjedna priopćilo da su se krivična djela na koja se sumnja “događala redovno i vrlo diskretno, od 2021. godine pa sve do danas, pod krinkom plaćenog lobiranja, a djela o kojima se radi uključuju “isplate za zauzimanje političkih stavova, te darove prekomjerne vrijednosti – poput jela, plaćanja putnih troškova ili pozivnica za nogometne utakmice – kojima su se htjeli promicati uski privatni komercijalni interesi u kontekstu politikog odlučivanja,” prenosi Politico.

Po navodima belgijskih medija, tužiteljstvo istražuje povezanost čak 15 sadašnjih i bivših eurozastupnika sa sumnjivim transakcijama i poklonima, no ne navode njihova imena.

Victor Negrescu, potpredsjednik Europskog parlamenta za transparentnost i borbu protiv korupcije, rekao je da su optužbe “duboko zabrinjavajuće,” dodavši da “nije prihvatljivo da osobe koje su pod istragom utječu na političke odluke i sastavljaju prijedloge europskih zakona.”

Prošlog tjedna se i Huawei oglasio priopćenjem u kojem odbacuju sve navode i optužbe za podmićivanje, te obećaju suradnju s belgijskim vlastima.

“Huawei ozbiljno shvaća te navode, i hitno će stupiti u kontakt s istražiteljima kako bi se razjasnila situacija. Huawei ima politiku nulte tolerancije prema korupciji ili bilo kakvim zlouporabama, i predani smo poštivanju svih primjenjivih zakona i propisa, u svakom trenutku,” stoji u priopćenju glasnogovornika kompanije.