Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RHTugomir Majdak je na konferenciji u Varšavi istaknuo da sigurnost hrane mora ostati dio ukupne strateške autonomije Europske unije, priopćeno je iz Ministarstva.
Majdak je, s načelnikom sektora Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Jakšom Petrićem sudjelovao na Međunarodnoj konferenciji na visokoj razini o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i sigurnosti hrane, održanoj u okviru poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
“Suglasni smo s Predsjedništvom da je neophodno osigurati sigurnost hrane, a za nas to znači imati kvalitetnu hranu na tržištu po prihvatljivim cijenama za naše građane. Sigurnost hrane jest i mora ostati dio ukupne strateške autonomije EU-a”, naglasio je Majdak.
Sudionici su se složili kako je nužno dodatno unaprijediti funkcioniranje lanca opskrbe hranom, pravednije raspodijeliti dodanu vrijednost te osigurati pravednu naknadu poljoprivrednicima. Poseban naglasak stavljen je na poboljšano ugovaranje, jačanje uloge proizvođačkih organizacija i poticanje suradnje unutar poljoprivrednog sektora, kao i na nastavak borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Tijekom konferencije Majdak je održao niz bilateralnih sastanaka s kolegama iz Austrije, Poljske, Švedske, Finske i Španjolske. Središnja tema sastanaka bila je razmjena iskustava i stavova o budućoj viziji Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine.
Na marginama sastanka državni tajnik Majdak susreo se i s direktoricom Uprave za trgovinu i poljoprivredu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Marion Jansen, koja je na konferenciji predstavila politike za osiguranje sigurnosti hrane, dodaje se u priopćenju.
Ministarstvo je uspješno završilo pristupni proces u Odboru za poljoprivredu i Odboru za ribarstvo OECD-a te su Majdak i Jansen razgovarali o nastavku aktivnog sudjelovanja Hrvatske u radu tih tijela, kao i o daljnjem napretku Hrvatske u ostalim OECD-ovim odborima koji su u završnoj fazi pristupnog procesa.
Konferencija je, navodi Hina, okupila predstavnike država članica i stručnjake iz područja poljoprivrede, a fokus rasprava bio je na ekološkim i klimatskim izazovima s kojima se suočava poljoprivredni sektor, ulaganjima u jačanje konkurentnosti i otpornosti europske poljoprivrede te osiguravanju poštenih i održivih tržišnih lanaca kako bi hrana bila dostupna svim građanima.
HPK: Obrana je važna, ali prehrambena sigurnost ne smije biti zanemarena
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) uputila je u srijedu pismo predsjedniku hrvatske Vlade, Andreju Plenkoviću, u kojem ističe kako je osim vojne sigurnosti prioritet i prehrambena sigurnost koja ne smije biti zbog napora na jačanju obrambenih kapaciteta zakinuta.
HPK je ovo pismo uputio potaknut inicijativom Europske komisije o obrambenom paktu, koji predviđa sredstva od 750 milijardi eura u idućih pet godina u obrambeni potencijal Europske unije (EU).
“Ovim putem HPK želi naglasiti kritičnu važnost davanja prioritetnog značenja prehrambenoj sigurnosti. U ovim teškim vremenima, obilježenim geopolitičkim napetostima i prirodnim katastrofama, ključno je da se okupljamo i usvojimo koherentan strateški pristup za zaštitu naše poljoprivredne proizvodnje”, navodi se u reagiranju iz HPK-a.
Napominju kako proračun EU za obranu i sigurnost ne smije narušiti i smanjiti potporu proizvođačima hrane jer je hrana kao oružje i sastavni dio obrambene politike.
“Ciljevi koji su se razvijali nakon rata i ekonomske krize, a koji su postavljeni Rimskim ugovorom 1957. godine, uključivali su: povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje dostojnog životnog standarda za poljoprivrednu zajednicu, stabilizaciju tržišta, jamčenje dostupnosti poljoprivrednih proizvoda i osiguranje razumnog cjenovnog nivoa za potrošače. Navedeni ciljevi ostaju jednako relevantni danas kao što su bili tada. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivim i pristupačnim prehrambenim proizvodima, a to je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU-a”, navodi HPK.
Pritom smatraju da bi Hrvatska trebala poduzeti različite mjere u cilju osiguravanja prehrambene sigurnosti u vrijeme krize ili rata.
To uključuje diverzifikaciju lanaca opskrbe lokalnom hranom radi smanjenja ovisnosti o uvozu, izgradnju dodatnih skladišta i stvaranje zaliha osnovnih prehrambenih artikala kao što su žitarice, ulja i mliječni proizvodi, osiguranje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju hrane unutar zemlje za zadovoljavanje domaće potražnje, razvoj planova s lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva za brzo i učinkovito reagiranje u slučaju krize te ubrzanje inovacija uz pomoć digitalizacije i umjetne inteligencije uz razvoj biogospodarstva.
Pročitajte još:
“Ove mjere pomažu da se osigura da države članice EU-a mogu održati sigurnost hrane u vrijeme krize ili rata. Tražimo da obratite pažnju na trenutačnu situaciju i prijetnje koje bi mogle potencijalno naštetiti našem sektoru hrane.
Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani, a to je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU-a”, poručuju Vladi iz HPK.
