Signali iz Pekinga ukazuju na zaokret ekonomske politike i puno veće poticaje za domaću potrošnju

Čini se da je prevelika ovisnost Kine o ulaganjima i izvozu za pogonjenje svojeg gospodarstva teškog 19.000 milijardi dolara konačno dosegnula svoj limit. Kineski dužnosnici sad sve više šalju poruke koje ukazuju na snažniji zaokret u smjeru poticanja domaće potrošnje u narednih pet godina, u trenutku u kojem su ograničeni investicijski kapaciteti i usporavanje izvoza razotkrili slabosti kineske ekonomije. 

Iako se već neko vrijeme povećanje domaće potražnje proklamira kao glavni cilj ekonomske politike,  te vjerojatno neće ugroziti druge prioritetne ciljeve poput razvoja visokotehnološke proizvodnje, brojni analitičari na Zapadu kažu da su ideje za poticanje potrošnje iz najnovije petoljetke, za razdoblje od 2026. do 2030. godine, značajno konkretniji.

U smjernicama navedenim u tom glavnom dokumentu za planiranje kineskog gospodarstva “eksplicitno se obećava povećanje udjela potrošnje u kineskom BDP-u. Čini se da se filozofija ekonomskih mjera također preorijentirala, s potpunog fokusa na proizvodnju tj. ponudu prema većoj ravnoteži ponude i potražnje,” istaknuli su analitičari banke Citi u svojem komentaru.

Strukturne neravnoteže svakako su se dodatno produbile zbog krize kineskog tržišta nekretnina i zbog trgovinskog rata s Washingtonom. Čelnici kineske Komunističke stranke obećali su ovog tjedna na svom plenumu da će “razumno povećati udio izdvajanja za javne usluge u fiskalnoj potrošnji, kako bi se povećali potrošački kapaciteti stanovništva.”

Pritom su obećali jačanje mjera usmjerenih na potrošače, poboljšanje raspodjele prihoda kako bi se povećali prihodi kineskih kućanstava, kao i povećanje udjela središnje države u socijalnoj potrošnji namijenjenoj za veću financijsku podršku kućanstvima.

“Sljedeći petogodišnji plan Kine obraća više pažnje na kućanstva i potrošnju nego ikad prije,” kaže Andrew Batson, voditelj analiza pri Gavekal Dragonomics.

Preporuke iz petogodišnjeg plana objavljene ovog tjedna potvrdile su nedavne službene najave da će Kina povećati državna ulaganja u poboljšanje kvalitete života Kineza, i da će time “značajno” povećati udio potrošnje kućanstava u BDP-u u sljedećih pet godina.

Kina bi želi povećati stopu potrošnje kućanstava za oko 5 postotnih bodova u narednih pet godina, iako politički savjetnici koji kroje ekonomsku politiku Pekinga kažu da je još nejasno hoće li kineska vlada to zacrtati kao konkretan cilj u predstojećem petogodišnjem planu.

Pokušaji da se poveća potrošnja, i reforme vezane za to, u proteklih desetak godina vrlo sporo su davale ploda u realnom gospodarstvu. Optimizam potrošača i dalje je vrlo nizak, što se pripisuje neadekvatnoj socijalnoj skrbi, usporavanju rasta prihoda kućanstava, kao i krizi tržišta nekretnina koja je značajno nagrizla bogatstvo kućanstava. Sektor usluga je također sporo sporo rastao. 

Trenutno potrošnja kućanstava čini oko 40 posto kineskog BDP-a, daleko niže od skoro 70 posto u SAD-u. Neki savjetnici kineske vlade sugeriraju da bi Kina trebala težiti povećanju stope potrošnje na 50 posto u idućih desetak godina.

Neki analitičari kažu da je ključ za poricanje potrošnje u boljoj raspodjeli resursa, a investicijska javnost prati političke mjere kojima se sredstva i resursi preusmjeravaju s kompanija i državnih ulaganja prema kućanstvima.

Osim novog fokusa na potrošnju, kinesko vodstvo ponovno je potvrdilo svoju predanost održavanju “razumnog” udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu – a ovaj put će se prednost dati novim industrijama, poput “nove energetike,” zrakoplovstva i naprednih materijala. Proizvodnja trenutno čini oko četvrtinu kineskog BDP-a.

Puni petogodišnji plan, koji će uključivati detaljnije razrađene gospodarske ciljeve, bit će objavljen na godišnjem zasjedanju parlamenta u ožujku.

Analitičar Julian Evans-Pritchard iz tvrtke Capital Economics rekao je da će fiskalna politika biti ključna za povećanje potrošnje, te da bi se udio fiskalne potrošnje na investicije – koji je sad na najvišoj razini u 30 godina – mogao uskoro smanjiti. Vlada godišnje troši više od 6 posto BDP-a na investicije, u što ne spadaju i značajna sredstva od kvazi-fiskalnih agencija, poput raznih državnih fondova i banaka.

“Međutim, šira politička platforma će vjerojatno ograničiti brzinu te promjene, i bit će potrebno dosta vremena da se očite neravnoteže u kineskom gospodarstvu u cijelosti riješe,” kaže Evans-Pritchard.

Od 1.300 milijardi yuana (182,5 milijardi dolara) u ultra-dugim državnim obveznicama planiranim za ovu godinu, 300 milijardi yuana će biti izdvojeno za subvencioniranje kupnje potrošačke robe, dok će ostatak biti namijenjen modernizaciji opreme i investicijskim projektima.

U trećem tromjesečju ove godine kineski gospodarski rast usporio se na najslabiji tempo u zadnjih godinu dana, jer je ekonomija zbog slabe domaće potražnje uvelike ovisna o izvozu i američkim carinama. Ekonomisti sve više pozivaju na jačanje socijalne skrbi i druge reforme za poticanje potražnje suzbijanje kronične deflacije.