Dok se većina zaposlenika fokusira na redovite plaće i inflaciju, u mnogim hrvatskim kompanijama upravo počinje razdoblje isplate bonusa za menadžment. Taj varijabilni dio plaće za rezultate iz prethodne godine se najčešće isplaćuje tijekom prvog kvartala – u ožujku i travnju.
U višim menadžerskim razinama bonus može iznositi između 30 i 60 posto godišnje plaće, ovisno o sektoru i poslovnim rezultatima. U nekim slučajevima bonus može predstavljati čak i polovicu ukupne godišnje kompenzacije.
Prema podacima iz godišnjih izvješća i procjenama tržišta rada za menadžere, bankarski sektor i telekomunikacije među industrijama su koje najviše koriste varijabilni dio kompenzacije.
U tim sektorima bonus za članove uprave i više menadžere često doseže između 40 i 70 posto godišnje plaće.
Slične strukture nagrađivanja imaju i velike korporacije poput Hrvatskog Telekoma ili regionalnih konglomerata poput Adrisa, gdje je varijabilni dio plaće izravno vezan uz poslovne rezultate kompanije.
U energetskom sektoru, gdje profitabilnost često ovisi o kretanjima na globalnim tržištima energije, bonus menadžmenta također može biti značajan.
S druge strane, tehnološki sektor ima nešto drukčiji model nagrađivanja. U mnogim IT kompanijama bonusi su manji nego u bankama, ali se često nadopunjuju dugoročnim poticajima poput opcija na dionice ili drugih oblika sudjelovanja u rastu kompanije.
Takav model posebno je raširen u brzorastućim tehnološkim kompanijama i startupovima.
U tradicionalnim industrijama poput prehrambene, bonus menadžmenta obično je konzervativniji i najčešće se kreće između 20 i 40 posto godišnje plaće.
Primjeri velikih regionalnih kompanija poput Podravke ili Atlantic Grupe pokazuju kako su bonusi u tim sektorima snažno povezani s ostvarivanjem financijskih ciljeva, ali su rjeđe ekstremno visoki kao u financijskom sektoru.
Podaci iz godišnjih izvješća za prošlu godinu pokazuju koliko bonusi u velikim hrvatskim kompanijama mogu biti visoki. Predsjednik uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi imao je prosječnu bruto plaću od oko 30.000 eura mjesečno, uz godišnji bonus od približno 366.000 eura.
Predsjednik uprave Adris Grupe Marko Remenar primao je oko 28.000 eura bruto mjesečno, a bonus mu je iznosio oko 368.000 eura. U bankarskom sektoru predsjednik uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela dobio je bonus od oko 278.000 eura, dok je predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma Kostas Nebis ostvario jedan od najvećih bonusa u hrvatskom korporativnom sektoru – gotovo 900.000 eura.
U Podravki su bonusi nešto niži pa je predsjednica uprave Martina Dalić uz fiksnu plaću od oko 14.400 eura mjesečno dobila bonus od oko 173.000 eura.
Tržište rada sve više nagrađuje učinak, ne fiksnu plaću
Stručnjaci za tržište rada ističu da je varijabilni dio kompenzacije postao važan alat za motivaciju i zadržavanje vrhunskih menadžera.
Za kompanije, bonus omogućuje fleksibilnost jer dio primanja povezuje izravno s poslovnim rezultatima. Time se nagrađuje uspjeh kada kompanija raste, ali se smanjuje trošak u razdobljima slabijih rezultata.
Istodobno, za menadžere bonus može činiti velik dio ukupne kompenzacije, osobito u sektorima poput bankarstva ili telekomunikacija.
Kako za Financije.hr tvrdi Ana Falak, generalna menadžerica CROMA-e, podaci iz 2024. i 2025. jasno pokazuju da se najviši iznosi plaća, uključujući menadžerske i izvršne funkcije, pojavljuju u sektorima s visokom dodanom vrijednošću, velikom potražnjom za specijaliziranim kadrom te visokim globalnim profitnim maržama.
“Neke od kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi javno i transparentno pružaju informacije u plaćama Uprave. Prema tim podatcima možemo zaključiti da se menadžerske plaće kreću u rasponu od 10.000 Eura do preko 30.000 Eura bruto + bonusi”, tvrdi Falak.
Nadodaje kako je za pretpostaviti da kompanije u sektorima koji inače isplaćuju najviše prosječne plaće u Hrvatskoj, imaju i najviše menadžerske plaće.
U RH to su, potvrdjuje, sektori financija, osiguranja, energetika, multinacionalne korporacije, ICT, telekomunikacije, farmacija i biotehnologija, dijelom turizam.
“Zanimljivo je promatrati kako je rad hrvatskih menadžera globalno prepoznat. Menadžeri napreduju unutar velikih globalnih sustava i pozicioniraju Hrvatsku kao dobar pool upravljačkog kadra.
Ohrabruje gledati mlade menadžere kako plove globalnim ekonomskim sustavima, skupljajući iskustvo i znanje. Nadamo se da će to znanje i iskustvo u nekom obliku pretočiti na hrvatsko tržište, kroz povratak, osnivanje vlastitih kompanija ili pokretanje novih inicijativa, mentoriranje kolega. Svaki povrat i ulaganje u zajednicu je vrijedno, a posebno ono što utječe na buduće lidere – koji će utirati put novom razvoju i inicijativama,” zaključila je Falak.
Pročitajte još:
Posljednjih godina razlike u kompenzacijskim modelima između sektora postaju sve izraženije. Dok financijske institucije i telekomi i dalje prednjače u visini bonusa, u tehnološkom sektoru sve je važniji dugoročni udio u rastu kompanije.
Početak godine tradicionalno je razdoblje kada se vidi koliko su kompanije spremne nagraditi rezultate svojih menadžera, i koliko uspjeh na vrhu organizacije vrijedi na hrvatskom tržištu.
