Šefica ESB-a pozvala europarlamentarce da ubrzaju donošenje zakona o digitalnom euru

Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde pozvala je u ponedjeljak europske zakonodavce da ubrzaju uvođenja legislative potrebne za uvođenje već dugo najavljivanog digitalnog eura.

ESB već godinama radi na projektu digitalne verzije europske valute, koja bi trebala funkcionirati kao novčanik za online transakcije, poput servisa PayPal – no za sljedeći korak potrebno je da zastupnici u Europskom parlamentu usvoje zakonski okvir, što se pokazalo kao teško ostvariv korak zbog otpora nekih zakonodavaca.

Lagarde se u ponedjeljak obratila zastupnicima u Europskom parlamentu, opisavši digitalni euro kao ključni element za ostvarenje europske financijske autonomije. Lagarde je pritom uputila kritike i konkurentskim digitalnim valutama iza kojih stoje privatne kompanije, tzv. stablecoin sredstva plaćanja – digitalni novac koji je vezan za vrijednost konvencionalnih valuta.

“Zakonodavni okvir kojim bi se otvorio put potencijalnom uvođenju digitalnog eura trebao bi se brzo uspostaviti, molim vas,” rekla je Lagarde na sjednici odbora Europskog parlamenta. Europska komisija predložila je nova zakonska rješenja za digitalni euro još u lipnju 2023. godine, no od tada se nije dogodilo gotovo ništa. 

Ako Europski parlament usvoji potreban zakon, Upravno vijeće ESB-a nada se da će već na jesen moći glasati o uvođenju digitalnog eura. Trenutno predstavnici četiri od osam glavnih političkih grupacija u Europskom parlamentu kažu da su skeptični oko sposobnosti ESB-a da doista isporuči najavljeno za projekt digitalnog eura, zbog greške u sustavu zbog koje je u veljači privremeno pao ESB-ov T2 platni sustav.

Kako je zamišljeno po ideji ESB-a digitalni euro bi trebao biti dostupan svim građanima eurozone, u ograničenom iznosu, koji bi bio određen na oko 3.000 eura. Za taj iznos jamčio bi ESB, ali bi tim sredstvima upravljale banke i operateri digitalnih novčanika koji bi ih stavili na raspolaganje građanima.

Europske banke su uglavnom skeptične prema ideji digitalnog eura, jer strahuju da bi mogao dovesti do pražnjenja depozita jer bi klijenti mogli dio svoje gotovine prebaciti u sigurnost novčanika za kojeg jamči ESB.

Prema studiji koju je provela revizorska tvrtka PwC po narudžbi nekih tijela bankarske industrije procjenjuje se da bi digitalni euro mogao koštati europski bankarski sektor između 18 i 30 milijardi eura, u vidu tehničkih, komercijalnih i operativnih troškova. S druge strane, ESB navodi digitalni euro kao odgovor na najave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji želi promovirati stablecoin valute, oblik kriptovaluta koje su obično vezane za američki dolar.

Lagarde je rekla da takve kriptovalute predstavljaju “rizik za monetarnu politiku i financijsku stabilnost” eurozone, jer bi mogle privlačiti depozite iz banaka, i jer u praksi ne zadržavaju uvijek svoju fiksnu vrijednost.

Poznat je slučaj stablecoina TerraUSD, koji se srušio u svibnju 2022. godine jer nije bio u stanju zadržati svoju vezanost za američki dolar. Kolaps njega, i njegovog sestrinskog tokena Lune, doveo je do pada cijelog tržišta koji je onda potaknuo cijeli val bankrota u kriptoindustriji.

Lagarde je također spomenula da zasad ne postoji nikakva globalna regulativa za to tržište, a izdavatelj najvećeg stablecoina, Tethera, ima sjedište u El Salvadoru “koji nema nikakav bonitetni okvir” za takav proizvod.

“Takav fragmentirani pristup onemogućava stvaranje ravnopravnih uvjeta na globalnoj razini, i može otvoriti vrata novim rizicima i sistemskim slabostima. Stoga moramo pozorno pratiti što se zbiva u drugim jurisdikcijama, i zagovarati globalno usklađene propise za stablecoin valute,” zaključila je Lagarde.