Savjet HNB-a: Očekuje se niža inflacija u 2024. godini

Globalna gospodarska aktivnost ostala je prigušena početkom 2024. godini, ali s vidljivim znakovima poboljšanja, posebice u zemljama s tržištima u nastajanju.  Globalni kompozitni indeks menadžera nabave dodatno se poboljšao na početku drugog tromjesečja te signalizira daljnje jačanje svjetske gospodarske aktivnosti. Opskrbni lanci većim su se dijelom normalizirali, a globalna trgovina počela je jačati, potaknuta potražnjom za robom vezanom uz energetsku tranziciju, navedeno je u makroekonomskim kretanjima i prognozama Hrvatske narodne banke (HNB), koju je razmatrao Savjet HNB-a.

Hrvatsko je gospodarstvo na početku godine nastavilo razmjerno snažno rasti te se ocjenjuje da bi se u 2024. godine rast realnog BDP-a mogao blago ubrzati u odnosu na 2023., nakon čega se očekuje njegovo postupno usporavanje. Na razini cijele 2024. očekuje se da će se rast realnog BDP-a ubrzati na 3,3 posto, s 3,1 posto koliko je iznosio u 2023. godini.

Nakon što se inflacija u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci 2024. godine dodatno smanjila, na razini cijele 2024. godine također se očekuje primjetno niža inflacija nego prethodne godine, uz daljnje usporavanje inflacije u sljedeće dvije godine.

„Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena usporila se s 5,4 posto u prosincu 2023. godine na 4,3 posto u svibnju 2024. godine, zahvaljujući slabljenju utjecaja prošlih inflatornih šokova (poput porasta cijena energenata i drugih sirovina te poremećaja u lancima nabave), a koji se ogledaju u niskim godišnjim stopama promjene proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda, hrane i drugih proizvoda za široku potrošnju. Istodobno je, unatoč usporavanju od jeseni prošle godine, inflacija cijena usluga i dalje visoka, što odražava veću osjetljivost cijena usluga na porast plaća u odnosu na ostale komponente inflacije u uvjetima snažne domaće i inozemne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. U skladu s time tekuća inflacija umjereno je povišena isključivo u segmentu usluga. Na razini cijele 2024., ukupna inflacija mogla bi se više nego prepoloviti i iznositi 3,8 posto, a takva dinamika zrcali usporavanje inflacije cijena svih glavnih komponenata osim energije. U ostatku projekcijskoga horizonta očekuje se daljnje usporavanje inflacije u Hrvatskoj, na 2,6 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini“, navodi se u analizi koja je prezentirana Savjetu HNB-a.

Savjet HNB-a je informiran i o smanjenju kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), te je istaknuto da će se ključne kamatne stope ESB-a zadržat će se na restriktivnim razinama koliko god bude potrebno da se inflacija skoro spusti na ciljanu razinu, pri čemu će se odluke i nadalje zasnivati na pristiglim podacima.

Nakon što su kamatne stope na kredite domaćih banaka dosegnule vrhunac na prijelazu iz prošle godine u 2024., vidljivo je njihovo blago smanjenje zbog smanjenja kamatnih stopa ESB.

„Kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima i gotovinske nenamjenske kredite stanovništvu postupno se smanjuju s najviših razina dosegnutih prije nekoliko mjeseci. S druge strane, stambeno zaduživanje nije još pojeftinilo, što proizlazi iz specifičnosti stambenih kredita, prvenstveno njihove duge ročnosti i velike zastupljenosti fiksnih stopa, zbog čega su manje osjetljive na promjene kratkoročnih kamatnih stopa. Rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka također upućuju na postupno slabljenje intenziteta pooštravanja uvjeta financiranja poduzeća i stanovništva, osim kada je riječ o zaduživanju stanovništva za potrošnju. Usto je potražnja poduzeća za kreditima i stanovništva za potrošačkim i ostalim kreditima bila stabilna uz naznake jačanja, dok se potražnja za stambenim kreditima nastavila smanjivati“, navedeno je u ovoj analizi.

Oporavak potražnje i stabilizacija uvjeta financiranja rezultirali su blagim ubrzavanjem rasta kreditiranja poduzeća, a krediti stanovništvu nastavili su razmjerno snažno rasti. Viša razina kamatnih stopa na oročene depozite nastavila je poticati poduzeća i kućanstva na oročavanje sredstava u bankama pa se udio oročenih u ukupnim depozitima nastavio povećavati.

Ostale odluke Savjeta HNB-a

Savjet HNB dao je suglasnost Nadzornom odboru Istarske kreditne banke Umag d.d.da Klaudija Paljuh obavlja funkciju članice uprave te banke te Nadzornom odboru KentBank d.d. da Nikolina Cvitanović obavlja funkciju članice uprave te banke.

Članovi Savjeta dali su suglasnost Nadzornom odboru Slatinske banke d.d. da Andrej Kopilaš obavlja funkciju predsjednika uprave te da Damir Kaluđer i Oliver Klesinger obavljaju funkciju člana Uprave te banke.

Savjet HNB-a donio je i odluku o izdavanju prigodne kovanice od dva eura “Stari grad Varaždin” u sklopu serije ” Hrvatski gradovi”, priopćeno je iz HNB-a. Na kovanici je prikazana znamenita varaždinska tvrđava koja predstavlja kulturnu baštinu s osobitim povijesnim značajem za Varaždin i Republiku Hrvatsku. Prikaz Starog grada Varaždina bio je jedan od osnovnih motiva na naličju novčanice od pet kuna.