“Outsourcing” tehnoloških poslova u Indiju mogao bi postati skuplji za američke tvrtke ako novi prijedlog zakona, prošloga tjedna upućen u Senat, bude prihvaćen.
Republikanski senator Bernie Moreno predstavio je prijedlog zakona o zaustavljanju međunarodnog preseljenja radnih mjesta. Cilj prijedloga zakona je naplatiti 25 posto poreza američkim tvrtkama koje imaju zaposlenike u inozemstvu, izvijestio je Economic Times.
Taj potez uslijedio je nakon što je američki trgovinski savjetnik Peter Navarro prošlog tjedna zagovarao ideju uvođenja carina na sve radnike koji obavljaju poslove u drugim zemljama. Ovo je ujedno i prvi slučaj da se uslužna industrija pojavljuje u raspravi o carinama u SAD-u.
Prijedlog zakona bi imao izravan utjecaj na indijske IT usluge, budući da američki klijenti čine preko 60 posto indijskih prihoda od outsourcinga IT usluga. Ako se prijedlog zakona usvoji, poništio bi prednost koju američke tvrtke ostvaruju outsourcingom poslova u Indiju.
SAD je također glavno odredište indijskog izvoza, pri čemu značajan dio trgovinskog suficita između dviju zemalja čine IT i softverske usluge u vrijednosti od oko sedam milijardi dolara.
Prema izvješću, potez bi mogao utjecati i na globalne centre sposobnosti (GCC), koji su u potpunosti u vlasništvu multinacionalnih kompanija, većinom američkih, a smješteni u inozemstvu.
Iako ne funkcioniraju po modelu naplate između dobavljača i klijenta, bilo kakva legislativa usmjerena na oporezivanje premještanja radnih mjesta mogla bi imati dalekosežne posljedice na ovakve aranžmane, navodi se u izvješću.
Pravni stručnjaci i analitičari IT industrije nagađaju da će američke tvrtke koje se uvelike oslanjaju na inozemne usluge vjerojatno snažno lobirati protiv predloženog zakona i pravno ga osporiti ako bude usvojen.
Kongres će zakon, po njihovoj ocjeni, vjerojatno usvojiti u razvodnjenoj verziji, s obzirom na praktične prepreke u provedbi dijela njegovih odredbi.
Pročitajte još:
Obračun američkih vlasti sa stranim radnicima kulminirao je prije tjedan dana kada je u velikom Hyundaijevom proizvodnom pogonu u Georgiji provedena racija, pri čemu je uhićeno više od 450 ljudi, od čega tristotinjak državljana Južne Koreje.
Poslije tjedan dana ispitivanja, utvrđeno je kako su imali pogrešne vize pa je svih 300 radnika zrakoplovom vraćeno u Južnu Koreju.
