SAD prijeti EU-u višim carinama na poljoprivredne proizvode, na udaru i BRICS

Još je dva dana preostalo do isteka roka za trgovinske pregovore između Washingtona i Bruxellesa, a uoči njegova isteka kola informacija da će SAD uvesti carine od 17 posto na europske poljoprivredne proizvode.

Među europskim dužnosnicima to je protumačeno kao svojevrsna prijetnja i pritisak uoči 9. srpnja za kada je Trump najavio da će nametnuti carine ako dogovore ne bude.

Sada su one na 10 posto nakon što je prvotno odredio 20 posto za cijelu EU i sav uvoz s tim što su carine na čelik, aluminij i automobile u posebnoj. višoj kategoriji. Na automobile to je 25 posto, a na čelik i aluminij 50 posto.

Zasad je još nejasno bi li tih 17 posto bilo kao dodatak na već zacrtanu stopu ili umjesto nje. Američki predsjednik Donald Trump je od EU zatražio niz iznimki za američke tvrtke u postojećem regulatornom okviru, no takvu je mogućnost Bruxelles odbacio.

Navodno se također radi na načelnom dogovoru od pet stranica, sličnom kakav je ostvaren s Ujedinjenim Kraljevstvom ili Kinom, no zadnje informacije govore da je i tu dosad dogovoreno malo.

Trump je za ponedjeljak najavio pisma određenom broju zemalja vezanih za iznos carina.

Vrijednost europskog poljoprivrednog izvoza u SAD, što uključuje i vino, u prošloj je godini bila 48 milijardi eura.

Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič je u više navrata ponovio da je zahtjev o promjeni regulative samo za američke tvrtke crta preko koje se ne može prijeći.

Unutar EU-a postoje zemlje poput Njemačke, koje žele brži dogovor i eventualne iznimke u sektorskim carinama koje uključuju automobile, čelik i aluminij, i one koje smatraju da treba nastaviti s pritiskom na Washington.

Prema riječima dvojice europskih diplomata, koje prenosi Financial Times, SAD su osmislile tri scenarija za 9. srpnja. Zemlje koje postignu sa SAD-om načelni sporazum zadržale bi carine od 10 posto s mogućim smanjenjem u kasnijoj fazi. Za one koje ne postignu takav dogovor carine bi se vratile na stope najavljene u travnju. Više carine bi se nametnule onima za koje Washington smatra da ne pregovaraju u dobroj vjeri.

Iz Bruxellesa poručuju da su za dogovor, no i da je bitno imati spreman paket uzvratnih carina ako se ne postigne zadovoljavajući sporazum.

U međuvremenu se u Brazilu održava sastanak na vrhu zemalja skupine BRICS, a Trump je tu skupinu optužio da vodi protuameričku politiku te da će im zbog toga nametnuti dodatnu carinu od 10 posto.

BRICS se u zadnje vrijeme predstavlja kao utočište za multilateralnu diplomaciju budući da su forumi kao što su G7 ili G20 sputani Trumpovom politikom “Amerika na prvom mjestu”.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva je BRICS u sadašnjim okolnostima usporedio s ulogom koju je imao Pokret nesvrstanih tijekom hladnog rata.

Zemlje BRICS-a predstavljaju više od polovice svjetskog stanovništva i 40 posto globalnog bruto društvenog proizvoda.

To je udruženje na početku okupilo Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, a sada su još uključeni Južne Afrika, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Više od 30 zemalja je izrazilo interes za članstvo ili suradnju s BRICS-om.

“Ako međunarodno upravljanje ne odražava novu multipolarnu realnost u 21. stoljeću, na BRICS-u je da pomogne to ispraviti”, poručio je Lula. Problem za BRICS, što se često vidjelo i tijekom razdoblja Pokreta nesvrstanih, je manjak političke homogenosti.