Nakon eskalacije sukoba s Iranom, Washington sve glasnije dovodi u pitanje odnose s NATO-om, a američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je da bi se uloga i smisao saveza mogli ozbiljno preispitati čim operacije na Bliskom istoku završe.
Rubio je posebno kritizirao europske saveznike zbog, kako tvrdi, nedostatka konkretne podrške tijekom sukoba, istaknuvši da je odbijanje pristupa vojnim bazama za američke operacije bilo „vrlo razočaravajuće“.
„Ako NATO znači da mi branimo Europu kad je napadnuta, a istovremeno nam se uskraćuje pristup bazama kada su nama potrebne, to nije održiv odnos“, rekao je Rubio u intervjuu za Al Jazeeru.
Napetosti unutar saveza dodatno su pojačane situacijom u Hormuškom tjesnacu, ključnom pravcu za globalnu opskrbu energijom, koji je praktički zatvoren nakon iranskih prijetnji i američko-izraelskih napada.
Većina članica NATO-a odbila je podržati američke napore za ponovno otvaranje tog prolaza, što je dovelo do rasta cijena nafte i plina te dodatno zaoštrilo odnose unutar saveza.
Rubio je poručio da će tjesnac biti ponovno otvoren „na ovaj ili onaj način“, bilo kroz dogovor s Iranom ili kroz međunarodnu intervenciju uz sudjelovanje SAD-a.
Europa pod pritiskom Washingtona
Posebne kritike usmjerene su prema Španjolskoj, koja je zatvorila svoj zračni prostor za američke vojne operacije povezane s Iranom, čime je dodatno ograničila logističke opcije Washingtona.
Na udaru se našao i britanski premijer Keir Starmer, nakon što je u početku odbio omogućiti korištenje britanskih baza za američke napade. London je kasnije ublažio stav i dopustio ograničene obrambene operacije.
Američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio retoriku, nazvavši saveznike „kukavicama“ i dovodeći u pitanje relevantnost NATO-a.
Sjedinjene Države tradicionalno se oslanjaju na europsku infrastrukturu za projiciranje vojne moći na Bliski istok — od logističkih centara u Njemačkoj do baza u Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. Upravo zato je uskraćivanje pristupa tim resursima izazvalo snažnu reakciju Washingtona.
„Bez Sjedinjenih Država nema NATO-a“, poručio je Rubio, dodajući da savez mora funkcionirati na principu uzajamne koristi, a ne jednostrane obveze.
Pročitajte još:
Dublji politički sukob
Dodatne tenzije dolaze iz Španjolske, gdje je premijer Pedro Sánchez otvoreno kritizirao američku vojnu akciju, nazvavši je „ilegalnom“. Istodobno, Madrid odbija povećati obrambenu potrošnju na 5% BDP-a, što je cilj koji Washington snažno zagovara.
Iako Rubio naglašava da će se konačna procjena odnosa unutar NATO-a donijeti nakon završetka rata, jasno je da je povjerenje unutar saveza ozbiljno narušeno.
„Savez mora biti obostrano koristan. Ne može biti jednosmjerna ulica“, zaključio je.
Ovakve izjave sugeriraju da bi NATO, kakav danas postoji, mogao ući u fazu redefiniranja — upravo u trenutku kada globalne sigurnosne napetosti dosežu novu razinu.
