Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da će SAD uvesti carinsku stopu od 19 posto na svu robu iz Indonezije, po novom trgovinskom sporazumu sa tom azijskom zemljom. Pritom je najavio i da stižu “novi sporazumi” s drugim državama, te je ponudio više pojedinosti o planiranim carinama na uvoz farmaceutskih proizvoda.
Trump je objavio dogovor s Indonezijom, relativno malim trgovinskim partnerom SAD-a, dok i dalje inzistira na, kako smatra, postizanju boljih uvjeta za trgovinsku razmjenu s drugim državama i načinima za smanjenje ogromnog trgovinskog deficita SAD-a. Pisma u kojima će odrediti carinske stope za desetke manjih država također “uskoro stižu”, kazao je u utorak.
Dogovor s Indonezijom jedan je od rijetkih dosad postignutih sporazuma koje je postigla Trumpova vlada prije krajnjeg roka kojeg je sama sebi zadala za 1. kolovoza, kad istječe privremena “pauza” na povišene stope carina, i kad bi nameti za većinu uvozne robe trebali ponovno porasti.
Dogovor s Indonezijom dolazi u trenutku kad najveći američki trgovinski partner, Europska unija, priprema mjere odmazde ukoliko pregovori s Washingtonom propadnu. Kako se bliži kraj srpnja, u tijeku su pregovori s nekim drugim državama koje žele izbjeći veće carine SAD-a, iznad zasad u primjeni “temeljne” vrijednosti od 10 posto, koja je na snazi od travnja za većinu uvozne robe.
Trumpovo uvođenje trgovinskih mjera često je bilo kaotično. Njegovi potezi su naglo preokrenuli desetljeća pregovora i dogovora kojima je bio cilj globalno snižavanje trgovinskih barijera, prodrmali su međunarodna financijska tržišta, i doveli do opasnosti od novog vala inflacije u Americi.
Sudeći po Trumpovim priopćenjima do ove nedjelje, ekonomisti iz Yale Budget Laba procijenili su da će američke carine u prosjeku porasti na 20,6 posto, što je deset puta viša stopa u odnosu na 2-3 posto iz vremena prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću u siječnju ove godine. Očekivane promjene u obrascu američke potrošnje mogle bi sniziti tu stopu na 19,7 posto – no i to će biti najviša razina od 1933. godine.
Trumpov dogovor s Indonezijom sličan je “preliminarnom” sporazumu kojeg je nedavno sklopio s Vijetnamom, koji određuje jedinstvenu carinu na uvoz vijetnamske robe u SAD gotovo dvostruko veću od trenutačnih 10 posto, i po kojem se ukidaju vijetnamske carine na američku robu. Sporazum uključuje i kazne za tzv. prekrcaj kineske robe preko Indonezije, te obavezu Indonezije da kupi neku američku robu.
“Oni će plaćati 19 posto, a mi nećemo plaćati ništa… imat ćemo puni pristup Indoneziji, a imat ćemo još nekoliko sporatuma koji će kasnije biti objavljeni,” kazao je Trump novinarima ispred Ovalnog ureda u Bijeloj kući. Kasnije je na svojoj društvenoj platformi Truth Social napisao da je Indonezija pristala kupiti američkih energetskih proizvoda u vrijednosti 15 milijardi dolara, američkih poljoprivrednih proizvoda vrijednih 4,5 milijarde dolara, te 50 Boeingovih zrakoplova – iako nije određen nikakav vremenski okvir za tu nabavu.
Za sporazum s Vijetnamom rekao je da je “prilično dobro napravljen”, ali i da o njemu “nije potrebno iznositi detalje.”
Ukupna trgovinska razmjena SAD-a i Indonezije je 2024. iznosila nešto manje od 40 milijardi dolara, i nije ni u prvih 15 američkih trgovinskih partnera, ali je dosad bila u porastu. Američki izvoz u Indoneziju povećao se prošle godine za 3,7 posto, dok je uvoz rastao za 4,8 posto, što je dovelo do američkog deficita robne razmjene s tom zemljom od gotovo 18 milijardi dolara.
Glavne kategorije proizvoda koje SAD uvozi iz Indonezije prošle godine su bili palmino ulje, elektronička oprema, obuća, automobilske gume, kaučuk, i smrznuti škampi.
Trump je ranije prijetio da će Indoneziji nametnuti carinsku stopu od 32 posto, počevši od 1. kolovoza, u pismu od prošlog tjedna upućenom predsjedniku Indonezije. Slična pisma je ovog mjeseca uputio na adrese dvadesetak trgovinskih partnera, uključujući Kanadu, Japan i Brazil, navodeći da namjerava uvesti carinske stope u rasponu od 20 do 50 posto, plus novi namet kojeg se nedavno dosjetio, 50-postotnu carinu na bakar.
Govoreći na događaju posvećenog investicijama u umjetnu inteligenciju i energetiku u Pittsburghu u utorak, Trump je rekao da mu se više sviđaju jednostavne opće carinske stope – umjesto kompliciranih trgovinskih pregovora – iako su njegov ministar financija Scott Bessent i ministar trgovine Howard Lutnick rekli da bi rado potpisali još takvih trgovinskih sporazuma.
Nakon povratka u Washington, Trump je rekao novinarima da će pisma uskoro biti poslana i brojnim manjim državama, sugerirajući da će njima prijetiti stope od “nešto više od 10 posto.”
Trump je rekao i da će njegova vlada najaviti carine za farmaceutske proizvode “vjerojatno krajem mjeseca”, počevši od, kako je rekao, “niske stope” koja bi trebala datri dovoljno vremena kompanijama za preseljenje proizvodnje u SAD, prije uvođenja nove “vrlo visoke stope” za otprilike godinu dana.
Rok od 1. kolovoza daje državama nešto vremena za pregovore o nižim carinskim stopama. No Trump je dosad pokazao obrazac odgoda i odustajanja od prijetnji. Otkako je počeo sa svojim nepredvidljivim i nestabilnim mjerama, Trump je sklopio tek nekoliko “okvirnih sporazuma” sa šačicom zemalja – daleko od ranijih obećanja o potpisivanju “90 ugovora u 90 dana.”
Do sada su takvi dogovori potpisani s Velikom Britanijom i Vijetnamom, dok je s Kinom dogovoren još jedan “privremeni” dogovor koji je spriječio najgore carinske stope, dok se nastavljaju pregovori Washingtona i Pekinga na trajnijem dogovoru. Trump je rekao i da se razgovori s Indijom kreću “u istom tonu,” što neki iščitavaju kao znak da bi budući trgovinski sporazum mogao američkim kompanijama omogućiti pristup inače jako zaštićenom ali velikom indijskom tržištu.
Pročitajte još:
Istovremeno, Europska komisija, zadužena za trgovinske odnose Europske unije, sprema novi popis američke robe u vrijednosti od 72 milijarde eura za koju će uvesti carine kao odmazdu ako Trump ostvari svoje najave. One uključuju brojne vrste robe, od Boeingovih zrakoplova i bourbon viskija do automobila, u slučaju da propadnu trgovinski pregovori s Washingtonom.
Trump zaprijetio da će od 1. kolovoza uvesti carinu od 30 posto na svu europsku robu, za što europski dužnosnici kažu da je “neprihvatljivo” i da bi to moglo označiti kraj normalne trgovine između ta dva najveća svjetska tržišta. Paketom su obuhvaćene i kemikalije, medicinski uređaji, električna i precizna oprema, te poljoprivredni i prehrambeni proizvodi – uključujući razne vrste voća i povrća, vino, pivo i žestoka pića, u vrijednosti od 6,35 milijardi eura.
