SAD od carina zaradile 100 milijardi dolara, do kraja godine očekuju 300 milijardi

Ministar financija Scott Bessent izjavio je u utorak da su Sjedinjene Američke Države dosad prikupile oko 100 milijardi dolara prihoda od carina, a taj bi iznos mogao porasti na 300 milijardi do kraja godine, kako se ubrzava naplata u sklopu trgovinske kampanje predsjednika Donalda Trumpa.

Bessent je, govoreći na sastanku kabineta u Bijeloj kući, rekao da su značajniji prihodi od novih carina počeli pristizati tek u drugom tromjesečju, kada je Trump uveo gotovo univerzalnu carinu od 10 posto na uvoz u SAD te povećao carine na čelik, aluminij i automobile.

Glasnogovornik Ministarstva financija, piše Reuters, pojasnio je da se cilj od 300 milijardi dolara odnosi na 31. prosinca, a ne na kraj fiskalne godine vlade, koji je 30. rujna.

Dosezanje 300 milijardi dolara prihoda od carina ove godine podrazumijevalo bi eksponencijalni rast naplate u narednim mjesecima, kao i široko povećanje carina u odnosu na trenutne razine.

Bessent je otkrio i da je Kongresni ured za proračun procijenio da će prihod od carina u idućih deset godina iznositi oko 2,8 bilijuna dolara, što je po njegovom mišljenju vjerojatno preniska procjena.

Ministarstvo financija izvijestilo je o rekordnom bruto prihodu od carina u svibnju, koji je iznosio 22,8 milijardi dolara – gotovo četiri puta više u odnosu na 6,2 milijarde iz istog mjeseca prethodne godine.

Time je ukupan prihod od carina u prvih osam mjeseci fiskalne 2025. dosegao 86,1 milijardu dolara. U prvih pet mjeseci, pak, naplaćeno je ukupno 63,4 milijarde dolara.

Prve informacije o zaradi od carina u travnju je objavila američka Carinska i granična služba (CBP). Prema njihovim informacijama, uvedene tarife SAD-u su do tog trenutka donijele 21 milijardu dolara.

Ti podaci demantirali su Trumpove tvrdnje da tarife donose dvije milijarde dolara dnevno. Stvarni iznos, pisao je tada CNBC, čak je četiri puta manji.

“Od 5. travnja, CBP je prikupio više od 500 milijuna dolara dnevno temeljem novih recipročnih tarifa, čime je ukupni prihod od tarifa premašio 21 milijardu dolara, a sve to rezultat je 15 predsjedničkih trgovinskih mjera provedenih od 20. siječnja”, objavili su u Carinskoj službi.

Trump je postavio novi rok, 1. kolovoza, za uvođenje viših “recipročnih” carinskih stopa koje bi se trebale primjenjivati na gotovo sve trgovinske partnere, uz mogućnost pregovora s nekim zemljama u sljedeća tri tjedna kako bi se ti nameti eventualno snizili.

Od tog će datuma uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Južne Koreje i Japana, a ako će oni ili neke druge zemlje odgovoriti višim tarifama, carine na uvoz njihovih proizvoda u SAD bit će dodatno povećane po istoj stopi.

Ponovno je zaprijetio i državama BRICS skupine, odnosno Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi.

Osim toga, najavio je carine od 50 posto na uvoz bakra i poručio da će se uskoro početi primjenjivati i one na poluvodiče te farmaceutske proizvode.

Još uvijek se ne može predvidjeti što će biti s carinama za Europsku uniju i Kinu premda američki predsjednik tvrdi da pregovori dobro napreduju.

Njegova administracija ukinula je ograničenja na izvoz softvera za dizajn čipova u Kinu, što je protumačeno kao novi korak prema smanjivanju napetosti između Washingtona i Pekinga.

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine, formaliziran krajem lipnja, temelji se na pregovorima održanima u Londonu, usmjerenima na rijetke zemne elemente.

Prema sporazumu, SAD je trebao ukinuti svoja izvozna ograničenja na taj softver, kemijski spoj etan i mlazne motore, dok bi Kina zauzvrat odobrila izvoz spomenutih elemenata.

Oni su ključni za sve od svakodnevne elektronike i vozila do borbenih zrakoplova. Kina kontrolira 90 posto globalne prerade rijetkih zemnih elemenata.