SAD i Kina dogovorili pauzu na carine i njihovo smanjenje za 115 postotnih bodova

Na obraćanju medijima u ponedjeljak ujutro američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je kao zaključak dvodnevnih pregovora s kineskom trgovinskom delegacijom u Švicarskoj dogovoreno dramatično snižavanje carinskih stopa. “Obje strane će sniziti stope za 115 postotnih bodova,” rekao je Bessent.

Nove carinske stope primjenjivat će se između te dvije zemlje sljedećih 90 dana, a u međuvremenu bi se razgovori na pronalasku trajnijeg rješenja trebali nastaviti.

Američka vlada je pod novim predsjednikom Trumpom nakon njegovog stupanja na dužnost u siječnju u nekoliko navrata uvela povećanja stopa za sav uvoz iz Kine, koje su na kraju u travnju dosegnule dodatnih 145 posto, dok je Peking kao odmazdu uveo carinu od 125 posto na američku robu. Ovim dogovorom stope se spuštaju na 30 odnosno 10 posto.

Istovremeno, na stranici Bijele kuće objavljena je zajednička izjava kineske i američke strane, u kojoj se potvrđuje dogovor, te navodi da će Washington i Peking “nastaviti dalje u duhu obostranog otvaranja, nastavka komunikacije, suradnje i uzajamnog poštovanja,”

U nastavku tiskovne konferencije Bessent je govorio o Švicarskoj koja je u Ženevi ugostila pregovore, i rekao da se ta zemlja sad “pomaknula naprijed u redu” za nove trgovinske sporazume, no da je Europska unija u tome bila “puno sporija.” SAD je prošlog tjedna dogovorio ograničeni trgovinski sporazum s Velikom Britanijom, po kojemu će se za većinu britanske robe i dalje plaćati uvozni namet od 10 posto.

Američka vlada računa da se spuštanje nameta za 115 postotnih bodova odnosi samo na “recipročne” stope koje je američki predsjednik Trump objavio početkom travnja, tako da Bessent tvrdi da je stopa na obje strane 10 posto. No, dogovor ne vrijedi za ranije Trumpovo povećanje iz veljače od 20 posto na uvoz kineske robe, koje je opravdao navodnom krizom oko droge fentanila i uvoza kemikalija za izradu istog.

Dogovor se također ne odnosi na sektorske carine koje je Trump također uveo, na primjerice sav uvoz čelika, aluminija, ili automobila, bez obzira na zemlju porijekla.

Bessent je u komentiranju dogovora s Pekingom rekao da je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i multilateralno odlučivanje o globalnoj trgovini trebalo dovesti do snižavanja carina za sve na svijetu, no da se onda dogodilo da razne zemlje uvode “necarinske barijere” koje onda blokiraju američki izvoz, vode do velikog američkog deficita robne razmjene, kao I preseljenja proizvodnje iz SAD-a u druge zemlje s jeftinijom radnom snagom, kao što su Kina, Meksiko ili jugoistočna Azija.

Pregovarači SAD-a i Kine u nedjelju su “u pozitivnom tonu” završili velike dvodnevne velike trgovinske pregovore koji su trajali cijeli vikend. Američki dužnosnici su rekli da je postignut dogovor o smanjenju američkog deficita s Kinom, dok su kineski pregovarači rekli da je postignut “važan konsenzus” i dodali da je dogovoreno pokretanje i novog foruma na kojem bi dvije strane sudjelovale u dijalogu o trgovinskim pitanjima.

U nedjelju jedna ni druga strana nije objavila nikakve detalje dogovora postignutog u švicarskoj Ženevi. Kineski vicepremijer He Lifeng najavio je tek da će u ponedjeljak tijekom dana biti objavljeno zajedničko priopćenje, u kojem bi moglo biti više informacija. Kineski doministar za trgovinu Li Chenggang rekao je da će u njemu biti “dobre vijesti za cijeli svijet.”

Financijska tržišta željno su iščekivala zatopljavanje odnosa i snižavanje tenzija u američko-kineskom trgovinskom ratu koji je već doveo do poremećaja u globalnim lancima opskrbe, gubitaka radnih mjesta, kao i rastom nabavnih veleprodajnih cijena.

Greer je u nedjelju pregovore opisao kao “dogovor koji smo postigli s našim kineskim partnerima” koji bi trebao pomoći da se smanji američki trgovinski deficit koji ukupno iznosi oko 1,2 bilijuna američkih dolara godišnje. “Bila su to vrlo konstruktivna dva dana. Važno je shvatiti koliko smo brzo uspjeli postići dogovor, jer to pokazuje da možda naša razilaženja nisu bila toliko velika koliko su možda svi mislili,” kazao je tada Greer.

Greer, koji je glavna osoba američke vlade zadužena za pregovore u međunarodnoj trgovini, opisao je kineske dužnosnike kao “tvrde pregovarače.” Kineski vicepremijer He je u razgovoru s novinarima u prostorijama kineskog predstavništva pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WHO) rekao da su razgovori bili “otvoreni, dubinski, i konstruktivni,” dodavši da je u pregovorima “ostvaren značajan napredak i postignut važan konsenzus.”

He se također sastao sa šeficom WTO-a Ngozi Okonjo-Iwealom, koja je rekla da ju veseli “pozitivan ishod” pregovora, te je pozvala obje zemlje da nastave s ublažavanjem trgovinskih napetosti. WTO je prije nekoliko godina donio odluke kojima se osuđuju Trumpove carine protiv Kine iz njegovog prvog mandata, no izricanje bilo kakvih sankcija u tim sporovima je zaglavilo jer je žalbeno tijelo WTO-a paralizirano zbog toga što SAD uporno blokira izbor novih sudaca u njemu.

Kina i SAD su u sklopu ženevskih pregovora dogovorile i novi mehanizam bilateralnih konzultacija o trgovinskim i gospodarskim pitanjima. No, o detaljima tog mehanizma zasad se još uvijek ne zna mnogo.

Kina i SAD u posljednjih nekoliko desetljeća već imaju tradiciju osnivanja bilateralnih tijela za rješavanje trgovinskih sporova, a posljednja je bila Gospodarska radna skupina (EWG) koju je ministrica financija Janet Yellen u vrijeme predsjednika Joea Bidena osnovala s vicepremijerom Heom 2023. godine.

Ti forumi su omogućili da se otvoreno razgovara o problemima, no ipak nisu ništa ostvarili u smjeru cilja dosadašnjih američkih vlada da se kineski ekonomski model – temeljen na izvozu i dominacijom države i državnih kompanija – transformira u model potrošačke ekonomije sličniji gospodarstvima na Zapadu.

Pregovori u Ženevi bili su prvi direktni kontakt američkih i kineskih dužnosnika otkako je Trump stupio na dužnost u siječnju i pokrenuo globalni trgovinski rat sa cijelim svijetom. Nakon što je krizu sa opasnom drogom fentanilom proglasio “izvanrednom situacijom” za SAD, uveo je još u veljači dodatnu carinu od 20 posto na svu robu porijeklom iz Kine. U travnju je onda dodao još 34 posto carine koju opisuje kao “recipročnu” za kinesku robu, a kasnije je u prepucavanjima s Pekingom ta stopa narasla do 145 posto.

To je dovelo do paralize američko-kineske robne razmjene, koja je donedavno vrijedila blizu 600 milijardi dolara godišnje. Kina je inzistirala da bi za početak bilo kakvih razgovora SAD morao sniziti svoje carine.

Bijela kuća, usprkos mišljenju većine ekonomista, deficit robne razmjene s ostatkom svijeta opisuje kao “nacionalnu krizu,” a Greer je u Ženevi rekao da će novi sporazum pomoći SAD-u da se ta “kriza” ublaži. Američki deficit robne razmjene s Kinom se procjenjuje na oko 295 milijardi dolara.