Rusko gospodarstvo oslabljeno, ali ne i slomljeno

Prema službenim ruskim podacima, rusko je gospodarstvo 2024. godine raslo brže od svih gospodarstava zemalja G7 (Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a). Ruski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 4,3 posto prošle godine, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio 1,1 posto, a u SAD-u 2,8 posto.

Iako je od 2022. godine, odnosno od početka rata s Ukrajinom, Rusija postala najviše sankcionirana zemlja na svijetu, ipak se njezino gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim.

Rusko gospodarsko širenje pomognuto je rekordnom potrošnjom Kremlja na vojsku. Izvoz ruske nafte količinski je ostao relativno stabilan, jer su isporuke koje su nekad bile namijenjene Europi preusmjerene prema Kini i Indiji. Takozvana „sjenovita flota” tankera, čije se vlasništvo i kretanje teško mogu pratiti, dodatno je pomogla Moskvi zaobići zapadne sankcije.

U međuvremenu, ruska rublja oporavio se i postao valuta s najboljim učinkom u svijetu ove godine, piše britanski BBC, ostvarivši rast od više od 40 posto, prema podacima Bank of America. No, u zemlji je inflacija uporno visoka, kamatne stope dosegle su 20 posto, a poduzeća teško pronalaze potrebnu radnu snagu. Globalno gledano, cijene nafte su se ove godine smanjile prije nego što ih je aktualni sukob između Izraela i Irana ponovno potaknuo.

Ruski ministar gospodarstva upozorio je prošlog tjedna da je zemlja „na rubu” recesije nakon razdoblja „pregrijavanja”. Neki analitičari čak sugeriraju da bi rusko gospodarstvo moglo biti pred kolapsom.

Moskovski ekonomist Jevgenij Nadorshin izjavio je za BBC da će „opća situacija biti prilično neugodna do kraja 2026. godine, i svakako će biti neispunjenih obveza i stečajeva”. No, predviđa da će pad biti „blag” i sve tvrdnje o potpunom slomu naziva „potpunom laži”.

„Bez ikakve sumnje, rusko je gospodarstvo već prošlo kroz recesije koje su bile dublje od ove”, rekao je Nadorshin.

Ističe i da je stopa nezaposlenosti u Rusiji trenutačno na rekordno niskih 2,3 posto, a dosegla bi najviše 3,5 posto sljedeće godine. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu u travnju je bila 4,6 posto. Ipak, Nadorshin ali i drugi analitičari vide razloge za zabrinutost jer se čini da je Rusija ušla u razdoblje stagnacije.

Inflacija je u travnju iznosila 9,9 posto na godišnjoj razini, dijelom zbog sankcija koje su podigle cijene uvoza, ali i zbog manjka radne snage koji je gurnuo plaće prema gore. Krajem 2024. Rusiji je nedostajalo oko 2,6 milijuna radnika, prema podacima Visoke škole ekonomije u Moskvi, većinom zbog toga što su muškarci otišli u rat ili pobjegli iz zemlje.

Središnja banka podigla je kamatne stope na rekordne razine kako bi obuzdala rast cijena, no to je poduzećima znatno poskupilo pristup kapitalu za ulaganja. Istovremeno, prihodi od izvoza nafte i plina pali su zbog sankcija i slabijih cijena, te su u svibnju bili 35 posto niži nego godinu ranije.

To je dovelo do povećanja proračunskog manjka, čime država ima manje sredstava za ulaganja u infrastrukturu i javne usluge.

„Postoji golemi proračunski lonac za vojsku koji se ne smije dirati. To znači da se novac počinje preusmjeravati s ključnih investicijskih projekata u ceste, željeznicu i komunalne usluge. Kvaliteta usluga ozbiljno trpi”, kaže András Tóth-Czifra, politički analitičar.

Premda se Rusija bolje od očekivanog nosila sa sankcijama Zapada, one i dalje koče njezino gospodarstvo, dodaje on. Ruske tvrtke teško dolaze do potrebnih tehnologija, a automobilska industrija posebno je teško pogođena. EU je također zabranio uvoz ruskog ugljena i diverzificirao opskrbu plinom s ciljem potpunog prestanka uvoza do 2027.

„Ništa od toga vjerojatno neće ozbiljno oslabiti rusku sposobnost vođenja rata kratkoročno. Ali to bi moglo utjecati na sposobnost gospodarstva da raste i diversificira se u nadolazećim godinama”, kaže Tóth-Czifra.

Za sada Kremlj odbacuje zabrinutosti. Početkom lipnja glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je novinarima kako su „makroekonomska stabilnost” i „temeljna snaga” ruskog gospodarstva očite. U travnju je, pak, rekao da se gospodarstvo „razvija prilično uspješno” zahvaljujući vladinim politikama.

Ako Ukrajina i Rusija ove godine postignu mirovni sporazum — što nije nemoguće — to bi ublažilo dio pritiska na Moskvu. Američki predsjednik Donald Trump izrazio je želju za normalizacijom odnosa pa čak i uspostavom novih gospodarskih partnerstava.

No Europa bi, prema mišljenju dr. Katje Yafimave iz Oxfordskog instituta za energetska istraživanja, „mogla ostati dosljedna” i zadržati svoje sankcije čak i ako dođe do mira.

„Čak i ako to ne učini, gotovo je nemoguće zamisliti veliki povratak na europsku kupnju ruske nafte i plina kao prije 2022. Iako je skroman povratak uvoza plina moguć. U svakom slučaju, to stvara tešku gospodarsku sliku za Moskvu. Rusija je većinom preusmjerila izvoz nafte izvan Europe, no s plinom je to mnogo teže”, dodaje Yafimave.

Europska unija je prema Rusiji do sada usvojila 17. paketa mjera sankcija, a 18. je trenutačno u procesu političkog usuglašavanja, jer ga blokiraju Mađarska i Slovačka, kao odgovor na planove Europske unije o postupnom ukidanju uvoza ruske energije.

“Mađarska i Slovačka odlučile su ne podržati plan EU o 18. paketu sankcija protiv Rusije”, rekao je u ponedjeljak mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na konferenciji za novinare objavljenoj na njegovoj Facebook stranici.

“Učinili smo to jer Europska unija želi zabraniti državama članicama, uključujući Mađarsku i Slovačku, kupnju jeftinog ruskog prirodnog plina i jeftine ruske nafte kao što su to prije činile”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova.

Slovački premijer Robert Fico je kao odgovor rekao da Slovačka neće podržati paket sankcija osim ako Europska komisija ne ponudi rješenje za situaciju s kojom se Slovačka suočava ako blok postupno ukine uvoz ruske energije, navodi Reuters.

17. paket mjera, koji je i dalje na snazi, je i najopsežniji do sada: kombinira mjere protiv energetske ekonomije, naftne transportne infrastrukture, vojno-industrijskog kompleksa te ključnih tehnoloških resursa. Paket uključuje skoro 200 novih tankera iz takozvane flote u sjeni koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija.

Popisu sankcioniranih dodano je 30 tvrtki koji se uključene u zaobilaženje sankcija, posebice kada su u pitanju proizvodi dvojne namjene. Te tvrtke će se suočiti s novim trgovačkim restrikcijama.

Dodano je još 75 pojedinaca i tvrtki koji su povezani s vojno-industrijskim kompleksom. Također se zabranjuje izvoz kemikalija iz EU koje se mogu koristiti za proizvodnju raketa. Osim ovoga 17. paketa, EU prijeti novim masovnim sankcijama ako Rusija ne pristane na bezuvjetni prekid vatre u Ukrajini.