Rusija je u posljednje tri godine zaplijenila stranu imovinu u Rusiji u vrijednosti od 3,9 trilijuna rublji, ili oko 50 milijardi dolara (43 milijarde eura) po današnjem tečaju, što ukazuje na opsežnu transformaciju u gospodarski model tzv. “tvrđave Rusije,” navodi u srijedu ruski list Kommersant.
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine, strane kompanije koje su dotad poslovale u Rusiji sučeljavale su se s rizikom od državne zapljene njihove imovine, no u međuvremenu je Moskva počela sve više pažnje obraćati i na imovinu u domaćem vlasništvu, često puta navodeći kao razlog stratešku stabilnost i unutrašnju sigurnost.
Količina te zaplijenjene imovine, koju je izračunala odvjetnička tvrtka NSP, pokazuje koliki su razmjeri ruskog pomaka od relativno otvorene ekonomije prema modelu tzv. “tvrđave,” izvijestio je Kommersant, jedan od najuglesnijih ruskih dnevnih listova.
Odvjetnici iz NSP-a preporučuju vlasnicima tvrtki da izbjegnu potencijalne zapljene eliminiranjem slabosti koje bi mogle poslužiti kao izgovor za zapljenu imovine, poput primjerice druga državljanstva ili gospodarske veze sa zemljama koje Rusija kategorizira kao “neprijateljske” – što u praksi znači cijeli Zapadni svijet. Također se toplo preporuča poduzetnicima da razmisle o poslovanju s partnerima u državnom vlasništvu.
Po ruskom zakonu o strateškim kompanijama zaplijenjena je imovina vrijedna oko 1,54 trilijuna rublji (17 milijardi eura), još 1,07 trilijuna (12 milijardi eura) zbog korupcije, 385 milijardi rubalja (4,2 milijarde eura) zbog navodnih kršenja pravila o privatizaciji, te još 621,5 milijardi rublji (6,8 milijardi eura) imovine zbog navodnog “neučinkovitog menadžmenta,” kazao je Kommersant.
Pad SSSR-a 1991. godine doveo je do optimizma da bi se komunistička Rusija mogla transformirati u otvoreno gospodarstvo slobodnog tržišta, integrirano u globalnu ekonomiju, iako su potom velika korupcija, gospodarska previranja i kriminal potkopali povjerenje u demokratski kapitalizam devedesetih godina.
Predsjednik Vladimir Putin u prvih osam godina vladavine podržavao je gospodarske slobode, napao neke tzv. oligarhe i predsjedavao značajnim gospodarskim rastom, u kojem je ruska ekonomija narasla na 1.8 trilijuna dolara u 2008. godini, s tek 200 milijardi dolara 1999. godine.
Pročitajte još:
U razdoblju od 2008. do 2022. gospodarstvo je poraslo na 2.3 trilijuna dolara, iako su ga zapadne sankcije teško pogodile nakon što je Rusija 2014. anektirala Krim, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Iako je rusko gospodarstvo ostvarilo bolje rezultate od očekivanih tijekom rata u Ukrajini, u nominalnom dolarskom iznosu 2024. godine bila je samo $2.2 trilijuna, pokazuju podatci MMF-a.
