Rusija Italiji vratila poslovanje Aristona, rasplet oko imovine sa Zapadom trajat će dugo

Prije nekih 12 mjeseci talijanski su dužnosnici s očajem gledali na odluku Moskve da Rusija preuzme tamošnje poslovanje talijanskog proizvođača sustava za grijanje Ariston, što je bio tek nastavak odgovora na zapadne sankcije postupno uvođene od početka rata u Ukrajini.

No, za razliku od ranijih slučajeva gdje su zapadni vlasnici preuzete imovine bili dovedeni u situaciju da je moraju prodati po diskontnoj cijeni, poput Danonea ili Carlsberga, ovoga puta priča ima drugačiji završetak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku kojom se Ariston Thermo Rus vraća matičnome vlasniku kao rezultat snažnog lobiranja visoko pozicioniranih talijanskih dužnosnika, naveli su za Financial Times izvori bliski razgovorima o toj temi.

To je, dakle, prvi put da preuzimanje zapadne tvrtke nije završilo iznuđenom prodajom.

To se sve događa u trenutku kada ruski dužnosnici naznačuju da su u tijeku pripreme za povratak zapadnih tvrtki u tu zemlju premda bi se to moglo odviti samo pod strogo određenim uvjetima.

“To što ruska vlada govori da su vrata otvorena i da će biti određenih uvjeta šalje signal da bi onaj tko zakasni u reakciji mogao imati problema. Oni žele stvoriti dojam da se radi o izboru sad ili nikad”, izjavio je jedan zapadni poslovni čovjek koji je u redovitom kontaktu s ruskim dužnosnicima.

Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću dogodilo se popuštanje napetosti između Washingtona i Moskve i to se odmah odrazilo na razmišljanja o budućnosti poslovanja s Rusijom iako u ovome trenutku nema nedvojbenih dokaza da neka velika zapadna tvrtka radi na povratku u Rusiju.

Putin je nedavno poručio da bilo koja tvrtka koja želi povratak na rusko tržište mora dati obvezna jamstva o savjesnom i odgovornom postupanju, a prvi čovjek ruskog državnog investicijskog fonda Kiril Dmitriev je napomenuo da jedan uvjet može biti i zajedničko poslovanje s ruskim partnerom.

Inače, preuzimanje i predavanje Aristonove podružnice Gazpromu je bilo izazvalo bijes u Bruxellesu i Rimu. Premijerka Italije Giorgia Meloni je tada odmah pozvala na razgovor ruskog veleposlanika u Italiji.

Ariston je tvrtka s gotovo polustoljetnim poslovanjem u Rusiji i od početka je potez Moskve opisivan kao “privremen i opoziv”. Ariston je vjerojatno izabran za cilj kao odgovor na preuzimanje podružnica Gazproma i Rosnjefta u Europskoj uniji.

No, Gazprom se nije baš najbolje snašao u upravljanju Aristonom u Rusiji, pa je možda to bio dodatan razlog zbog kojega je Moskva ovoga puta odlučila popustiti nakon snažnog lobiranja iz Rima.

Odluka kojom se Ariston, koji ima oko 300 zaposlenika, vraća starom vlasniku potpisana je 26. ožujka.

“Ariston je pokazao strpljenje i iscrpio sve mogućnosti žalbi. Tvrtka je također jasno stavila do znanja svoj interes za nastavak poslovanja u Rusiji vodeći računa o sankcijama i lokalnom zakonskom okviru”, izjavio je dužnosnik talijanske vlade.

Zasad ostaje neizvjesno je li ovaj potez Moskve dovoljan da navede druge zapadne tvrtke na razmišljanje o povratku u Rusiju. Ovoga je mjeseca zamjenik ministra financija Ivan Čebeskov izjavio da ministarstvo još nije zaprimilo nijedan zahtjev od stranih tvrtki koje se nadaju vraćanju na rusko tržište.

No, neke strane tvrtke koje su još uvijek pokušavale izaći s ruskog tržišta sada usporavaju te planove dok ne vide kako će se stvari razvijati, navode izvori upoznati sa situacijom.

Jasno je, međutim, da je praktično nemoguće očekivati neki brzi povratak u normalne poslovne odnose između zapadnih tvrtki i Rusije, pogotovo kad je riječ o onima koji su prošli kroz bolan postupak odlaska tijekom kojega su morali pristati i na 50-postotni popust na vrijednost imovine pri prodaji.

Pozamašan je pregled primjera u kojima zapadne tvrtke nisu doživjele lijep tretman u zadnje tri godine.

Danski proizvođač piva Carslberg je svoju rusku imovinu koju je procijenio na oko milijardu eura na kraju prodao za oko 300 milijuna eura.

Osim Danonea, poznatija imena koja su izgubila imovinu u klinču s ruskom državom uključuju energetske tvrtke finski Fortum, austrijski OMV i njemački Uniper.

U travnju 2023. Putin je potpisao odluku kojom je preuzeta kontrola nad ruskom podružnicom Fortuma koji je upravljao pogonima za proizvodnju električne energije u Rusiji. Fortum je objavio da je odustao od ruskog poslovanja i otpisao tu imovinu, ali je i pokrenuo međunarodnu arbitražu tražeći odštetu. Prethodno je u Rusiji bio aktivan više od 60 godina.

U istom mjesecu Kremlj je odlučio preuzeti i pet elektrana koje je u Rusiji posjedovao Uniper.

OMV pak se našao u situaciji da mora prodati 25 posto udjela na plinskom polju u zapadnom Sibiru.

Dosta su loše prošle i zapadne banke. Tako je Moskva preuzela imovinu talijanskog UniCredita u vrijednosti od 463 milijuna eura. Deutsche Bank je ostao bez 239 milijuna eura, a druga njemačka banka Commerzbank bez 94 milijuna eura.

Američki JPMorgan Chase se suočio s blokadom 440 milijuna dolara nakon što ruska banka VTB nije mogla do svoje imovine u inozemstvu.

Austrijska Raiffeisenbank International, koja je bila zapadna banka s najvećom imovinom u Rusiji, dobila je kaznu od dvije milijarde eura zbog propalog poslovnog dogovora pod pritiskom SAD-a oko zamjene dijela njezine ruske imovine za ruski udio u građevinskoj tvrtki Strabag. Sada je u tijeku žalbeni postupak.

Klupko međusobnog konfisciranja i zamrzavanja imovine bit će očito dugotrajna priča jer u ovome trenutku na Zapadu Rusija ne može raspolagati s više od 300 milijardi dolara državne imovine, dok zamrznuta privatna ruska imovina iznosi oko 60 milijardi dolara.