Kako pokazuju najnoviji podaci Eurostata, u rujnu ove godine sezonski prilagođena maloprodaja u eurozoni bila je 0,1 posto niža na mjesečnoj razini dok godišnja usporedba pokazuje rast od jedan posto.
Istodobno, u cijeloj Europskoj uniji (EU) maloprodaja je naspram kolovoza ostala na istoj razini, a u odnosu na rujan prošle godine bila je veća za 1,3 posto.
Mjesečni pad u eurozoni bio je isti kao u kolovozu. Zadnji put kad je ove godine maloprodaja rasla na mjesečnoj razini bilo je u lipnju za 0,5 posto.
Među državama članicama najveći mjesečni pad imala je Litva, i to za 1,1 posto. Nakon toga slijede Latvija i Slovenija sa nižom brojkom od po 0,7 posto.
Najveći mjesečni rast imali su Luksemburg i Malta sa stopom od 1,7 posto dok je nedaleko iza njih Estonija s 1,5 posto.
Hrvatska je u rujnu imala mjesečni rast u trgovini na malo od 1,3 posto nakon rasta od 0,3 posto u kolovozu i pada od 1,7 posto u srpnju.
Tek četiri zemlje u EU imale su veći mjesečni rast maloprodaje od Hrvatske.
Gledano godišnje, najviše je maloprodaja rasla na Cipru za čak 8,5 posto. Druga je Malta sa 6,6 posto, a onda slijedi Bugarska s 5,7 posto.
Pad su imale četiri zemlje. To su Italija, Rumunjska, Belgija i Austrija pri čemu je u Italiji bio najveći od 2,3 posto, a u Austriji najmanji od 0,1 posto.
Hrvatska je imala solidan rast od 3,1 posto nakon brojke od 2,4 posto iz kolovoza i 1,5 posto iz srpnja. Devet zemalja EU-a bilo je bolje od Hrvatske.
Po sastavnicama maloprodaje u eurozoni promatrano, najviše je godišnje rasla brojka kod neprehrambenih proizvoda isključujući gorivo, i to za 1,4 posto.
Kod hrane, pića i duhana rast je bio jedan posto. Maloprodaja u segmentu goriva godišnje je bila niža za 0,7 posto.
U čitavoj EU pak sve su komponente rasle, a najviše opet kod neprehrambenih proizvoda za 1,9 posto.
Pročitajte još:
Maloprodaja hrane, pića i duhana, kao i u segmentu goriva, godišnje je povećana za 0,5 posto.
Mjesečno kretanje u eurozoni pokazuje da je maloprodaja hrane, pića i duhana u odnosu na kolovoz ostala nepromijenjena, ali je zato pala 0,2 posto kod neprehrambenih proizvoda i čak jedan posto kod goriva.
