RP Global gradi solarnu elektranu kraj Novalje: Krećemo usprkos neefikasnom sustavu

Svjedoci smo već niz godina kako ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj ne idu željenom brzinom za što investitori krive komplicirane procedure i sporost nadležnih tijela u administrativnim i regulatornim pitanjima.

Nedavni odlazak norveške tvrtke Statkraft iz Hrvatske, odnosno odluka tog ulagača o prodaji lokalnog portfelja, objašnjena je promjenom strategije na globalnoj razini, no zasigurno takav razvoj događaja ne može biti dobra preporuka za Hrvatsku.

RP Global je također jedan od velikih inozemnih ulagača, poput primjerice španjolske Accione, i dugi niz godina je već prisutan na hrvatskom tržištu, pa smo s njegovim predstavnikom za Hrvatsku Bojanom Reščecom porazgovarali kako se ta tvrtka, aktivna u Europi, Južnoj Americi i Africi, snalazi u hrvatskim uvjetima.

U idućim tjednima, prema najavama, RP Global kreće u izgradnju prve svoje solarne elektrane u Hrvatskoj SE Novalja za koju je lokacijska dozvola izdana prije više godina.

“Konačno, a to je blaga riječ, krećemo u izgradnju naše prve fotonaponske elektrane SE Novalja za koju smo lokacijsku dozvolu ishodili još 2021. godine. Nakon toga se ‘dogodio’ Zakon o tržištu električne energije i godine čekanja na energetsko odobrenje. Rekao bih da krećemo u gradnju usprkos neefikasnom sustavu i investicijskom okružju. Očekujemo da još nekoliko projekata postigne spremnost za gradnju ove godine, i to ne samo solarnih elektrana već i drugih faza vjetroelektrana. Iz samo nekima znanih razloga smo za naše vjetroelektrane VE Danilo kod Šibenika i VE Rudine kod Slanog prije više od deset godina dobili odobrenje za priključak na mrežu za polovicu planiranih kapaciteta. Nadam se da ćemo uskoro dobiti priliku izgraditi obje vjetroelektrane u punom kapacitetu”, ispričao je za Financije.hr Reščec.

VE Danilo 1 je izgrađena 2013. i prodana tvrtki Professio krajem 2021. godine kao i VE Rudine koja je završena 2016. Potpuno je očito koliko godina RP Global čeka da bi mogao nastaviti s projektima u Hrvatskoj.

SE Novalja bi trebala biti najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima sa snagom od 21 megavata, a RP Global ima u planu projekte, kako solarne tako i vjetroelektrane, ukupne snage više stotine megavata. Reščec priznaje da teško može reći kako će se odvijati dinamika njihove implementacije.

“Imamo u portfelju više stotina megavata, kao i planove ili nade za širenje portfelja novim projektima. A za rokove radije pitajte Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA), nadležno ministarstvo i slične institucije. Ja samo mogu reći što bi trebalo biti realno, ali to nažalost nema veze s realnošću u našem okružju”, kaže Reščec.

Koliko se propušta odugovlačenjem procedura u Hrvatskoj vidi se iz ukupnih raspoloživih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra. Na kraju prošle godine bilo je instalirano 838 megavata solarnih elektrana i 1.181 megavat vjetroelektrana s tim što u je zadnje vrijeme nešto ubrzana izgradnja sunčanih elektrana, dok je kod vjetroelektrana primjetan zastoj.

Reščec ocjenjuje da je ulagačko ozračje na početku 2025. i dalje nepovoljno.

“Umjesto pojednostavljenja procedura, što je svakako tendencija zadnjih godina u Europskoj uniji, kod nas je sve više prepreka, a najgore je to što  razvoj projekta traje dulje nego ikada. Napredak za nas u 2025. očekujem isključivo zbog razloga što konačno krećemo s gradnjom koja je morala započeti godinama ranije. Svako i najmanje poboljšanje bi bilo izuzetno dobrodošlo, no ne vidim nikakve naznake napretka”, navodi predstavnik RP Globala.

Napominje da je objava cijene priključka na elektroenergetsku mrežu, što treba učiniti HERA, i dalje najveći problem.

Investitori, naime, očekuju novu metodologiju izračuna cijene već dulje od dvije godine.

“Ako je i bilo opravdano uzeti nešto vremena da se naprave utemeljene analize i odredi, odnosno dogovori, cijena, nitko nije mogao očekivati da će proći godine, a da nitko niti ne pokuša dati neki odgovor. Iskreno, sad me uopće ne zanima taj odgovor, već objava koja bi trebala uslijediti smjesta, bez odgađanja“, poručuje Reščec.

Dodaje da su u tom kontekstu svi novi projekti blokirani zbog neprovođenja procedura natječaja po članku 17 Zakona o tržištu električne energije koji regulira javne natječaje za izdavanje energetskih odobrenja.

Jedna od ozbiljnih poteškoća za sektor obnovljivih izvora u Hrvatskoj je i kapacitet elektroenergetske mreže za prijam i prijenos novoproizvedenih količina struje. Modernizacija je nužnost, no tu stvari isto idu dosta sporo, pa se nameće logično pitanje nije li administrativna sporost dijelom povezana sa činjenicom da brzu izgradnju novih pogona prijenosna mreža ne bi podnijela.

 “Ne želim reći da je rješenje za elektroenergetsku mrežu jednostavno, ali ako se rješenje teško ili nikako ne nalazi onda imamo golemi problem. Iskreno se nadam da nije u tome stvar”, kaže Reščec.

Pitali smo ga kako doživljava odlazak Statkrafta iz Hrvatske.

“Nerado komentiram poteze konkurencije, pogotovo ovakve poteze, ali moram reći da je vrijedno divljenja da bilo koji strani investitor tolike godine strpljivo ulaže u Hrvatsku. Mi smo, recimo, s ulaganjima krenuli 2002. godine, puno prije domaćih ulagača za koje bih očekivao da će prvi ulagati u Hrvatskoj. No, kad se nas šikanira kao ‘strane investitore’ i proziva da smo u Hrvatskoj ‘samo radi profita’ … Mi zadnjih devet godina, koliko je prošlo od zadnje naše gradnje u Hrvatskoj, ulažemo u nadi da će nam konačno biti dopušteno da nešto izgradimo kako bi uopće došli u priliku povratiti uloženo, a možda jednog dana čak i nešto zaraditi. Mogu zamisliti da neće svi pokazati toliku upornost i strpljenje. No kažem, ne želim komentirati tuđe odluke. Mi smo tu, ostajemo, ulažemo, imamo odličan tim vrhunskih stručnjaka raznih profila i zbog njih se nadam da će uskoro osjetiti onaj ponos i radost kada se izgradi nova hrvatska elektrana i da taj osjećaj zamijeni ovu višegodišnju frustraciju kod pripreme projekata”, zaključuje Reščec.