Ruska državna korporacija za atomsku energiju Rosatom izvijestila je o početku gradnje novih reaktora u mađarskoj nuklearnoj elektrani u Paksu, javlja Hina.
Ulijevanje betona za temelje reaktorske zgrade označava prijelaz objekta u status ‘nuklearne elektrane u izgradnji’, prema standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)“, objavio je Rosatom.
Mađarska agencija za atomsku energiju izdala je potrebne dozvole za početak glavnih radova početkom studenog.
Mađarska planira proširiti nuklearnu elektranu Paks gradnjom dva VVER reaktora snage 1,2 gigavata i godine 2014. dodijelila je posao podružnici ruskog Rosatoma Nizhny Novgorod Engineeringu.
Izvršni direktor Rosatoma Alekssey Likhachev rekao je da početak betonskih radova daje novi zamah ulaganju. javlja ruska novinska agencija TASS. Dodao je da je Rosatom spreman prevladati izazove te izrazio nadu da projekt neće biti posljednje poglavlje u mađarsko-ruskoj suradnji u sektoru nuklearne energije.
Likhachev je također zahvalio mađarskom ministru vanjskih poslova i trgovine na njegovim diplomatskim naporima u podršci projektu i pohvalio vodstvo IAEA-e za održavanje profesionalne neovisnosti.
Generalni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi rekao je da će ulaganje u Paks II pridonijeti gospodarskom rastu Mađarske. Napomenuo je da se projekt ponekad suočavao s jakim preprekama, ali da se ti izazovi mogu riješiti međunarodnom suradnjom.
Podsjetimo, projekt je u posljednjem desetljeću prošao kroz brojne izazove. Sredinom rujna sud EU-a poništio je zeleno svjetlo Europske komisije iz 2017. godine za mađarsku državnu potporu proširenju nuklearke u Paksu, istaknuvši da je zanemaren aspekt javne nabave i izravna dodjela ugovora o gradnji novih reaktora.
Austrija je 2018. godine tužila Europsku komisiju Općem sudu EU-a, uz obrazloženje da je trebala provjeriti sve aspekte mađarske državne potpore. Nuklearna energija nije rješenje za klimatske promjene niti je u zajedničkom europskom interesu, tvrdio je Beč.
Prvostupanjski sud EU-a odbacio je krajem 2022. godine sve austrijske argumente, rekavši da Komisija nije bila obavezna provjeravati svaki aspekt mađarskih državnih potpora. Austrija je uložila žalbu na tu presudu Sudu EU-a koji je zaključio da je EK trebala uzeti u obzir i propise EU-a o državnoj potpori i propise o javnoj nabavi.
Pročitajte još:
Prema sudskim materijalima, glavno financiranje projekta trebalo bi se provesti putem ruskog zajma u iznosu do 10 milijardi eura, a očekivalo se da će još 2,5 milijardi eura biti osigurano iz mađarskog proračuna.
Moskva i Budimpešta potpisale su sporazum o dugoročnom zajmu u iznosu do 10 milijardi eura za gradnju nuklearne elektrane 2014. godine, napominje ruska novinska agencija Interfax.
