Globalna brokerska kuća Goldman Sachs u ponedjeljak je priopćila da svjetskim lancima opskrbe prijeti opasnost zbog poremećaja u nabavci rijetkih zemnih minerala i drugih ključnih minerala, zbog velike dominacije Kine i za rudarenje i preradu takvih sirovina.
Kina je 9. listopada najavila pooštrenje restrikcija za izvoz tzv. rijetkih zemnih minerala, dodavši na popis još pet rijetkih elemenata, i nova ograničenja za strane proizvođače poluvodiča i vojne industrije. Analitičari Goldman Sachsa kažu da Kina trenutno kontrolira oko 69 posto globalne eksploatacije iz nalazišta rijetkih minerala, oko 92 posto rafinerijskih kapaciteta, i oko 98 posto svjetske proizvodnje magneta od takvih materijala.
Rijetki zemni elementi (REE) u posljednje vrijeme su postali jedan od najvećih prijepora u svjetskoj geopolitici jer imaju ključnu ulogu u visokotehnološkim industrijama i koriste se za sve od baterija do računalnih čipova, umjetne inteligencije i vojne opreme.
Iako se procjenjuje da je svjetsko tržište tih elemenata prošle godine bilo teško 6 milijardi dolara – uvelike manje od primjerice tržišta bakra koje je 33 puta veće – iz Goldman Sachsa upozoravaju da bi poremećaj i gubitak samo 10 posto opskrbe u industrijama koje se oslanjaju na REE sirovine mogao dovesti do smanjenja proizvodnje za 150 milijardi dolara, uz dodatne inflatorne pritiske na nabavne cijene zbog nestašica.
Analitičari kažu da su posebno osjetljivi na disrupcije elementi kao što su samarij, grafit, lutecij i terbij. Samarij se koristi za toplinski otporne samarij-kobaltne magnete koji se primjenjuju u zrakoplovstvu i vojnoj industriji. Poremećaji u opskrbi lutecijem i terbijem također bi doveli do značajnoj pada BDP-a.
Kina bi mogla i dodatno proširiti restrikcije na tzv. lakše elemente kao što su cerij i lantan. Zapadni proizvođači kao što su australski Lynas Rare Earths ili belgijsko-francuski Solvay mogli bi ublažiti potencijalne nestašice, no ovisnost o Kini će i u dogledno vrijeme biti značajno, jer problemi u izgradnji lanaca opskrbe uključuju geološki manjak takvih nalazišta, tehnološke složenosti i ekoloških izazova za preradu rijetkih elemenata.
Nalazišta rijetkih zemnih elemenata nema mnogo izvan Kine i Mjanmara, navodi Goldman Sachs, dok se kod većine novih nalazišta u drugim dijelovima svijeta radi o manjim količinama, niže su kvalitete ili su radioaktivna – a za razvoj novih rudnika potrebno je osam do deset godina. Za rafiniranje REE materijala potrebni su stručnost i razvijena infrastruktura, a izgradnja prerađivačkih pogona obično traje pet godina.
Osim toga, proizvodnja magneta izvan Kine, iako trenutno raste u SAD-u, Japanu i Njemačkoj, suočena je s ograničenjima zbog kontrole Kine nad ključnim sirovinama kao što je samarij.
Goldman Sachs ulagačima je preporučio dionice nekih zapadnih proizvođača kako bi se zatštitili od rizika u poremećajima opsrkbom rijetkim mineralima, kao što su australski Iluka Resources i Lynas Rare Earths i američki MP Materials.
Agencija Reuters u utorak je prenijela podatke kineske carinske službe iz kojih se vidi da je kineski izvoz magneta od rijetkih elemenata u rujnu već zabilježio pad od 6,1 posto. Peking je u travnju i svibnju već bio uveo ograničenja za REE elemente i magnete od njih, koja su gotovo odmah osjetili globalni proizvođači automobila, usred eskalacije američko-kineskog trgovinskog rata.
Četiri mjeseca kasnije, nakon razdoblja relativnog primirja, sukob se opet rasplamsao, što bi moglo značiti odustajanje Pekinga od dogovora sa SAD-om iz lipnja. Pad izvoza magneta u rujnu stiže nakon tri mjeseca rasta, a volumen pošiljki je pao i prije najave Pekinga o pooštravanju izvoznog režima.
U rujnu je tako izvezeno 5.774 tona magneta, u odnosu na 6.146 tona u kolovozu – najvećom količinom još od siječnja – što se poklapa i s navodima da Kina stranim kompanijama otežava dobivanje dozvola za izvoz. Peking tvrdi da se nepotrebno stvara panika i da nove mjere neće omesti tvrtke koje magnete koriste za civilne namjene.
Prošlog mjeseca glavni uvoznici kineskih magneta od rijetkih minerala bile su Njemačka (1.288 tona), Južna Koreja (854 tone), Vijetnam (457 tona), SAD (420 tona) i Meksiko (340 tona). Na godišnjoj razini pošiljke su najviše rasle za Francusku (278 posto, na 253 tone), dok je najveći pad izvoza bio u SAD, od gotovo 30 posto.
U prvih devet mjeseci ove godine izvoz takvih magneta bio je ukupno 39.817 tona, što predstavlja pad od 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Američki predsjednik Donald Trump u izjavama je ovog tjedna prijetio nametanjem nove dodatne carine od 100 posto na kinesku robu ako Kina ne pristane na kupnju američkog uroda soje.
Peking ne pokazuje nikakve znakove popuštanja, a šira ograničenja za REE elemente stupaju na snagu samo par dana prije isteka posljednjeg 90-dnevnog trgovinskog primirja sa SAD-om 10. studenog.
U slučaju ozbiljnijih smetnji u globalnim lancima opskrbe rijetkim zemnim elementima Europska unija bi se također mogla naći u velikim problemima, jer u Europskoj uniji ne postoji nijedno značajno nalazište neke od 17 sirovina iz te skupine.
U Europi postoje samo dva postrojenja koja mogu rafinirati rijetke zemne minerale – jedno u Estoniji i jedno u mjestu La Rochelle u zapadnoj Francuskoj, kojim upravlja kemijska kompanija Solvay. Pogon u Francuskoj je i jedina rafinerija izvan Kine koji je u stanju prerađivati svih 17 rijetkih minerala.
Solvay je ove godine počeo s velikim investicijama u pogon, kojima bi se proizvodnja trebala prebaciti s katalizatora na magnete – ključne sirovine za električna vozila i naprednu elektroniku. Sirovina koju obrađuje Solvay uglavnom dolazi iz recikliranja, obradom starih motora i drugih vrsta strojeva, no očekuje se da će vremenom Europa sve više imati potrebu za uvozom sirovine iz nalazištima u Kanadi, Brazilu, i Australiji.
Procesuiranje rijetkih minerala je vrlo kompleksan proces koji uključuje više od 1.500 različitih kemijskih postupaka, da bi se kao krajnji proizvod dobila sirovina u obliku praha. Pogon u La Rochelleu prostire se na 40 hektara i u njemu radi 300 zaposlenika, a francuska vlada ga drži na životu poreznom olakšicom od 20 milijuna eura godišnje.
Analitičari smatraju da bi Europi za osiguranje opskrbe moglo pomoći potpisivanje trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur u kojem su Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. U Brazilu, primjerice, australska tvrtka Viridis Mining radi na izgradnji rudnika iz kojeg bi se potencijalno moglo dobivati 5 posto svjetske potražnje.
No, jačanje lanca opskrbe uvelike ovisi o isplativosti, a ona je vezana za cijene na svjetskom tržištu koje kontrolira Kina. Zato stručnjaci iz tog sektora često naglašavaju da su potrebna državna ulaganja i potpore ako se želi smanjiti ovisnost ostatka svijeta o kineskom izvozu.
U utorak su tako vlade SAD-a i Australije potpisale sporazum o ulaganjima u eksploataciju rijetkih zemnih minerala, koji uključuje najmanje milijardu dolara za projekte u obje države u narednih 6 mjeseci.
Što se tiče europskih depozita, tu je Per Geijer kod mjesta Kiruna u sjevernoj Švedskoj, za koje je početkom 2023. procijenjeno da sadrži milijun tona rijetkih elemenata na lokaciji starog rudnika željeza, a iste godine potvrđeno je i nalazište u Norveškoj zapadno od Osla, za kojeg se smatra da sadrži 30-50 milijuna tona rijetkih oksida.
Pročitajte još:
No, do stvarne eksploatacije takvih izvora proći će još mnogo godina. Europska unija je 2023 donijela zakon o ključnim sirovinama, tzv. CRMA, koji postavlja za cilj da do 2030. iz vlastitih nalazišta nabavlja 10 posto ključnih minerala, i da u Europi rafinira najmanje 40 posto takvih sirovina do 2030. Švedsko nalazište Per Geijer moglo bi se početi eksploatirati krajem ovog desetljeća, dok veći projekti u Norveškoj i Finskoj najvjerojatnije neće biti spremni prije 2035.
Ipak, umjesto čekanja cijelo desetljeće prazninu bi mogle popuniti kompanije kao što je francuski Carester, koja gradi novo veliko reciklažno postrojenje u mjestu Lacq u jugozapadnoj Francuskoj, koje bi trebalo početi s radom krajem 2026. Projekt, vrijedan 216 milijuna eura, financiraju djelomično francuska i japanska vlada, a očekuje se da će nakon izgradnje moći reciklirati oko 2.000 tona magneta godišnje.
