Rezervacije potiču blagi optimizam, no neizvjesnost se osjeti kako se sezona bliži

Razdoblje oko Uskrsa redovito je trenutak kada se turistički djelatnici, pa onda s njima i mediji, počnu baviti očekivanjima i prognozama oko nadolazeće turističke sezone.

Često su tu prisutne vječne teme kao što je produljenje turističke sezone i veći spektar ponude, ponajprije kad je riječ o sadržaju i zabavi za turiste koji ne žele samo sunce i more, a ponekad globalne okolnosti, kao ove godine trgovinski ratovi ili ranije eksplozija inflacije, donose poseban začin i neizvjesnost u procjene.

Ove smo godine stoga htjeli kroz razgovore s djelatnicima iz više turističkih segmenata doći do dojma o tome što očekuju i kako se pripremaju. Važan lokalni element koji igra nemalu ulogu ove godine, a toga se dotakla nedavno i sama hrvatska Vlada, je sve upitnija cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma naspram mediteranskih konkurenata. Ono pak što trajnije mori hrvatske turističke djelatnike je pitanje pronalaženja radne snage.

Izabrali smo fokus na hotelsku ponudu, obiteljski smještaj, kampove i online agencije i na temelju toga izgradili sliku onoga što bi se moglo vidjeti idućih mjeseci, ponajprije na Jadranu.

Nedavno istraživanje koje su proveli Hrvatska udruga turizma (HUT), Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i tvrtka Deloitte upućuje da kod većine hotelijera vlada blagi optimizam oko rezultata ovogodišnjega turizma, no istodobno ih donekle mršti zabrinutost oko rasta operativnih troškova i troškova rada jer to smanjuje profitabilnost i potencijal za daljnja ulaganja.

To je istraživanje provedeno na uzorku od čak 169 hotela i kampova s 58 tisuća smještajnih jedinica koje čine gotovo trećinu ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj.

Rezultati pokazuju da 81 posto hotelijera ima šest ili više posto veće rezervacije no lani u isto vrijeme, a njih 57 posto očekuje rast prihoda iznad šest posto.

Također, 72 posto ispitanih vidi rast rezervacija s tržišta SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske i Slovenije, a 40 posto ih uočava pad bukinga iz Njemačke i Austrije. Čak 60 posto ne vidi pad u volumenu rezervacija ni s jednog od emitivnih tržišta.

To sve uglavnom zvuči dosta dobro, no 83 posto anketiranih misli da će puno ovisiti o potražnji u zadnji trenutak zbog trenutačnih globalnih okolnosti. Optimizam svakako ne potiče podatak da je u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj bilo manje inozemnih turista no u prvom tromjesečju lani, ali treba imati na umu da ove godine uskršnji blagdani padaju na kasniji datum.

U visokoj sezoni rast broja noćenja manji od tri posto očekuje 19 posto hotelijera, a veći od tog postotka 12 posto. Dakle, uvjerljiva većina ili 69 posto ne vidi promjene u tom smislu u odnosu na prošlu godinu.

Što se predsezone i posezone tiče vlada veći optimizam jer 69 posto hotelijera vidi rast broja noćenja od čega njih 22 posto smatra da će rast biti veći od tri posto.

Gotovo dvije trećine hotelijera povećalo je cijene soba za do tri posto, a 13 posto za više od šest posto. Samo devet posto hotelijera je navelo da neće biti promjena cijena. Istodobno, 80 posto njih očekuje rast cijena hrane i pića do pet posto.

Problemi oko dostupnosti radne snage očekivano se nastavljaju, pa 71 posto hotelijera smatra da će ove godine trebati više radnika no u 2024., ali 95 posto njih misli da ih neće moći naći na domaćem tržištu radne snage.

Direktor HUT-a Veljko Ostojić je rekao na predstavljanju istraživanja da, barem zasad, nema otkaza rezervacija, ali i da je trenutačno teško procijeniti mogući učinak trgovinskog rata oko američkih carina na turizam. Također procjenjuje da će i ove godine biti izdano oko 50 tisuća radnih dozvola za sektor turizma, slično kao i lani.

Dakle, iz kuta hotelijera može se reći da postoji blago optimistična slika na ulasku u novu turističku godinu. Podsjetimo, u 2024. godini Hrvatska je od stranih gostiju uprihodila 14,97 milijardi eura.

Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) Barbara Marković rekla je za Financije.hr da je glavni izazov u ovome trenutku sve veća konkurencija, ne samo u Hrvatskoj već na cijelom Mediteranu.

Ne treba posebno isticati važnost obiteljskog smještaja za hrvatski turizam s obzirom na činjenicu da hotelski kapaciteti čine, ovisno o izvoru podataka, između 10  do najviše 15 posto ukupnih smještajnih kapaciteta po čemu je Hrvatska uvjerljivo najslabija na Mediteranu.

“Gosti imaju golemi izbor i sve pažljivije biraju gdje će potrošiti svoj novac. Traže više, očekuju personalizirani pristup, dobar omjer cijene i kvalitete i cjelokupno iskustvo koje ide dalje od samog smještaja. Važno je istaknuti da upravo obiteljski smještaj zapošljava najveći broj lokalnih ljudi, bilo direktno kroz održavanje, čišćenje, doček gostiju ili indirektno kroz suradnju s malim obrtnicima, vodičima i obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima. Ono što se već sada vidi je da se sve više pažnje preusmjerava na predsezonu i posezonu. Visoka sezona puni se sporije nego ranijih godina, dijelom i zbog velikog broja smještajnih kapaciteta koji se otvaraju tek od 1. lipnja. Ponuda je veća, a potražnja se raspoređuje kroz duži vremenski period”, rekla je Marković.

Cjenovnu konkurentnost vidi kao ozbiljan izazov.
“Cjenovna konkurentnost jest realan izazov. Hrvatska sve više ulazi u kategoriju destinacija višeg cjenovnog ranga, ali infrastruktura, kvaliteta usluge i dodatna ponuda ne prate uvijek taj rast cijena. To može negativno utjecati na percepciju vrijednosti kod gostiju. U usporedbi s destinacijama u okruženju fokus našeg turizma treba biti  na unapređenju ukupnog doživljaja gosta, i to ne samo kroz smještaj. Potrebno je potaknuti dodatne sadržaje, bolju suradnju s lokalnom zajednicom i veću autentičnost u ponudi”, smatra Marković.

Po njezinim riječima, očekivanja za ovu sezonu su realnija i prizemljenija no što su bila lani.

“Prošla sezona je bila jaka, ali i pomalo neizvjesna zbog različitih vanjskih faktora, od inflacije do vremenskih uvjeta. Sada svi nekako ulazimo s više opreza. Gosti pažljivije biraju, traže vrijednost za novac, sve se više rezervira izvan glavne sezone, a last-minute trendovi i dalje jako utječu na dinamiku punjenja kapaciteta. Vlasnici privatnog smještaja sve više shvaćaju da bez dodatnog truda – kroz personaliziranu uslugu, dodatne sadržaje, fleksibilnost ili kvalitetnu komunikaciju – ne mogu računati na popunjenost kao nekad. Razlika u odnosu na prošlu godinu je i ta što je konkurencija u regiji još jača, i cijene su pod povećalom. Ova sezona će biti dobra za one koji se pripreme, prate tržište i prilagode ponudu stvarnim potrebama gostiju”, ističe predsjednica HUOS-a.

Direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman dijeli mišljenje kako je ova godina zapravo godina u kojoj će gosti pažljivije planirati potrošnju.

“Iako za sada u našem sektoru ostajemo objektivno pozitivni u pogledu rezultata predstojeće sezone i nemamo barem za sada pokazatelja koji bi predstavljali razlog za suprotno, treba ipak naglasiti da će zasigurno jedan od glavnih izazova za kamping sektor biti kako zadržati razinu potražnje te pritom očuvati standard usluge i održiv poslovni model, imajući u vidu već svima poznat problem dostupnosti kvalificirane radne snage te rast operativnih troškova. Klimatske promjene također sve više utječu na sezonalnost i ponašanje gostiju, što zahtijeva prilagodbu u planiranju i upravljanju posebice u sektoru smještaja na otvorenom kao što je kamping. U kampingu su zadnja ekstremno vruća ljeta, u kombinaciji s jačanjem aktivnosti nekih destinacija u predsezoni i posezoni, dovela u načelu do pozitivnog trenda smanjenja špice uz istovremeno produljenje predsezone i posezone. No to sa sobom nosi i izazove na koje moramo djelovati, od organizacije kadrova do potrebe prilagodbe i obogaćivanja ponude, smještajnog objekta ali možda još značajnije same destinacije”, navodi Palman.

Trenutačne rezervacije u kamping sektoru uglavnom su na razini prošle godine, a last-minute segment, jednako kao i u drugim vrstama smještaja, postaje nešto izraženiji.

“Ranije rezervacije su posebno naglašene za najkvalitetnije objekte, top destinacije i samu špicu sezone. Ipak, nema tu ništa neočekivanog, a sve su to izazovi kojima se uz modele fleksibilnih cijena, kvalitetnu komunikaciju te digitalne alate i promociju uspješno upravlja, a hrvatski kamping sektor u Europi prednjači ne samo po kvaliteti, već i po digitalizaciji i inovativnosti”, ustvrdio je Palman.

Kamping turizam čini otprilike 23 posto svih noćenja u Hrvatskoj. No, u pojedinim županijama, kao što su Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska ili Ličko-senjska, brojka doseže ili prelazi 30 posto.

“Uz to, kamping gosti prosječno ostaju dulje od prosjeka što pozitivno utječe na stabilnost prihoda. Iako istraživanja često pokazuju da je prosječna dnevna potrošnja kamping gosta nešto niža nego kod hotelskih gostiju, ukupni prihodi koje generira ovaj segment su visoki zbog velikog volumena i duljine boravka. Također, kamping sektor sve se više razvija prema premium ponudi, kao što su glampinge i luksuzne mobilne kućice, te prati sve najnovije trendove čime se dodatno povećava njegova gospodarska važnost”, poručuje Palman.

Najbrojniji gosti hrvatskih kampova tradicionalno dolaze iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Nizozemske, a posljednjih nekoliko godina raste i broj gostiju iz Češke i Poljske. To su tržišta koja imaju dugu kamping tradiciju i visoka očekivanja u pogledu sadržaja, kvalitete i infrastrukture te odnosa cijene i kvalitete.

Po riječima Palmana, u ovoj sezoni gosti svakako očekuju isti ili viši standard usluge uz bolji omjer cijene i vrijednosti.
“Uz to, sve veći broj gostiju pokazuje interes za ekološke sadržaje i održivost, lokalne proizvode i autentična iskustva. Također, nakon pandemijskih godina koje su potaknule veliki porast interesa za kamping, sada ulazimo u fazu stabilizacije u kojoj će diferencijacija i inovacija biti ključni za uspjeh. Kampovi koji nude dodatne sadržaje, personalizirani pristup gostima i dobru online integraciju bolje će odgovoriti na tržišne izazove”, zaključuje direktor KUH-a.

Splitska online turistička agencija Adriatic.hr, koja je s poslovanjem krenula prije četvrt stoljeća kada Booking.com još nije postojao na hrvatskom tržištu, nastoji pomiriti sve izazovniji raskorak između želja gostiju i iznajmljivača.

“Do sada je definitivno bio nesrazmjer želja gostiju i iznajmljivača. Gosti zbog visine cijena borave sve kraći broj dana, dok iznajmljivači inzistiraju na većem broju noćenja. Novi faktor je geopolitička situacija”, ocjenjuje voditelj odjela za marketing Ian Paligorić.

Interna predviđanja govore da će ove sezone fokus biti na bukingu u zadnji trenutak čemu idu u prilog i zbivanja na međunarodnoj sceni. U agenciji Adriatic.hr, kao i u drugima, već su upozoravali na visoke cijene koje će utjecati na konkurentnost tržišta.
“Dosta iznajmljivača smatra da se nalazi u tjesnacu – s nižim cijenama ne mogu pokriti troškove investicije i održavanja, a s višim cijenama možda ne budu imali goste. Adriatic.hr preporučuje iznajmljivačima da ponude veću fleksibilnost kad je u pitanju kraći boravak uz stalnu preporuku optimizacije cijene prema tržišnoj potražnji, što se do sada iskazalo kao uspješna metoda dolaska do rezervacija”, kaže Paligorić i dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja i dalje mogu očekivati najveći interes od tradicionalnih gostiju koji stižu automobilima s područja srednje Europe.
Određeni učinak na ponudu je ove godine imala i činjenica uvođenja poreza na nekretnine.
“Ono što možemo potvrditi je da je određeni broj iznajmljivača uslijed novih poreza i rasta troškova prestao s iznajmljivanjem svog smještaja u turističke svrhe”, rekao je predstavnik agencije Adriatic.hr.

Za ovu sezonu, ne bude li nekih bitnih promjena na svjetskom tržištu, Paligorić očekuje da bi dosta ljudi moglo čak i preskočiti ljetovanje, a ne samo birati jeftiniju alternativu. Smatra da je uz povećanje ‘last-minute gostiju vjerojatna i mana potrošnja.
“Završna misao glede sezone je da svatko može napraviti pozicioniranje usporedbom s drugim mediteranskim tržištima: kakva je ponuda, kakve su cijene, kakvi su troškovi transporta… Temeljem te analize i činjenice da sezona kreće iza Uskrsa zadnji je tren da motiviramo veliki broj trenutno neodlučnih gostiju za boravak u Hrvatskoj”, smatra Paligorić.

Inače, nedavno istraživanje sociologa s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pokazalo je da je u Hrvatskoj u razdoblju od 50 godina između 1971. i 2021. broj stanova za odmor stalno rastao da bi onda 2021. bio zabilježen pad.

Kako navodi sociolog Geran-Marko Miletić, od 2011. do 2021. došlo je do ubrzavanja apartmanizacije na Jadranu i povećao se broj nenastaljenih stanova tamo gdje se smanjio broj stanova za odmor, pa je pretpostavka da je dobar dio objekata za odmor poprimio dvostruku funkciju, služe za odmor vlasnicima i za najam na turističkom tržištu. Ako je nešto registrirano kao stan za odmor u objektu mogu boraviti samo vlasnici i ne može služiti u svrhu iznajmljivanja u turističkoj sezoni.

Bit će zanimljivo vidjeti kakve se promjene događaju u kontekstu promjena u oporezivanju nekretnina.

Predsjednica Svjetskog vijeća za putovanja i turizam Julia Simpson izjavila je u intervjuu za Euronews kako se očekuje da bi doprinos turizma bruto domaćem proizvodu Europske unije (EU) mogao godišnje rasti za oko pet posto. Više od 11 posto svih poslova u EU je vezano za turizam.

Ona je napomenula da bi vlade trebale omogućiti bolju komunikaciju s lokalnim zajednicama na popularnim turističkim odredištima kako bi se osigurao održivi rast.

“Želimo da se nitko ne osjeća kao višak u vlastitom filmu, želimo da zajednice dobiju vrijednost od svojih posjetitelja”, poručila je.