Retrospektiva 2025 – Zagrebačka burza: Rekordna godina u znaku tri nova IPO-a

Protekla 2025. godina je za Zagrebačku burzu (ZSE) bila jedna od najboljih u posljednje vrijeme, s novim rastom glavnih indeksa, prometa i tržišne kapitalizacije, koji se nastavio na već solidne rezultate iz prethodne dvije godine. Glavni indeks Crobex je tako tijekom 2025. rastao 21 posto, dok je zagrebački blue chip indeks Crobex10 skočio za 23 posto.

Iako se radi o blagom usporavanju rasta u odnosu na prethodnu godinu, ipak je riječ je o nastavku pozitivnih trendova i oporavka trgovine nakon loše 2022. godine obilježene makroekonomskim turbulencijama. Crobex je tako prethodne 2024. i 2023. rastao za 26 odnosno 28 posto, dok je Crobex10 u te dvije godine rastao 29 odnosno 34 posto.

Kako su priopćili iz uprave burze, promet dionicama unutar knjige ponuda rastao je gotovo 76 posto, ETF-ova 85 posto, a ukupni promet 88,5 posto, dok je vrijednost tržišta tj. tržišna kapitalizacija rasla za 11 posto kada je riječ o dionicama, te 69,4 posto kad su u pitanju ETF-ovi.

Gotovo svi sektorski poindeksi su također imali dvoznamenkasti rast, a najveći je imao onaj građevinskog sektora, koji je rastao čak 61 posto. Najtrgovanije dionice u 2025. bile su Končar (KOEI), Končar – distributivni i specijalni transformatori (KODT2) te Hrvatski telekom (HT), koje su u prosincu i nagrađene zlatnom, srebrnom i brončanom godišnjom nagradom Zagrebačke burze.

Ipak, 2025. godinu su najviše obilježila tri nova uvrštenja iz različitih poslovnih sektora, čime je Zagrebačka burza nadmašila mnoge europske pandane. To su bile građevinska kompanija Ing-Grad (IG) u ožujku, poljoprivredno-prehrambeni koncern Žito Grupe (ZITO) u srpnju, te kompanija za autodijelove Tokić (TOK) u studenom.

Ing-Grad je pritom u inicijalnoj javnoj ponudi prikupio 60,7 milijuna eura, Žito Grupa 130 milijuna eura, a Tokić 23,3 milijuna, čime se ukupni iznos prikupljen novim uvrštenjima popeo na preko 200 milijuna eura. U ta tri IPO-a sudjelovalo je ukupno oko 9.000 malih ulagača, što se smatra ohrabrujućom brojkom za domaće tržište kapitala.

Osim toga, krajem lipnja ministarstvo financija i ZSE su priopćili da će sjedište tvrtke kojoj će zadatak biti integracija osam regionalnih burzi iz središnje i istočne Europe (Bratislava, Budimpešta, Bukurešt, Ljubljana, Skopje, Sofija i Varšava) biti u Zagrebu, u projektu harmonizacije regionalnih tržišta kapitala koji se provodi na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a krajem kolovoza su i predstavnici ministarstva financija tih zemalja potpisali sporazum o tome u Zagrebu.

“Fragmentacija ostaje jedna od glavnih prepreka u jačanju tržišta kapitala u regiji. Dok je zapadna Europa zabilježila značajan napredak u konsolidaciji infrastrukture i proširenju pristupa investitorima, mnoga tržišta u ovom dijelu Europe ostala su razmjerno mala i nerazvijena prema globalnim mjerilima. Raznolikost proizvoda je ograničena, takozvanih malih ulagatelja (retail investors) nema mnogo, a infrastrukturni nedostaci i dalje postoje – i sve to otežava privlačenje većeg međunarodnog kapitala,” objasnio je tada Miljan Ždrale, direktor EBRD-a za regiju Srednje Europe, u izjavi za Financije.hr.

Za ulagače u regiji integracija osam burzi bi trebala donijeti konkretne koristi, kao što su brži i sigurniji prijenos vlasništva, niži troškovi, manje papirologije, bolja zaštita kroz usklađena pravila, te veći izbor instrumenata i likvidnije tržište.

Ipak, u razgovoru za Financije.hr, predsjednica uprave središnjeg depozitorija SKDD Dora Matošić istaknula je glavne prepreke koje se na tom putu trebaju savladati.

“Najveći problem je što neke od tih zemalja nemaju euro kao valutu, a njihova tržišta kapitala su velika i moćna, kao npr. Poljska koja je najveća od svih nas osam. No, budući da nije u eurozoni nije ni članica Europske središnje banke, što komplicira proces integracije. Rumunjska je također veliko tržište, no tko zna kad će ući u eurozonu. Bugarska ulazi s prvim danom 2026., no Mađarska vjerojatno nikad neće prihvatiti euro. Tako da se radi o šarolikom krugu zemalja – neke imaju dobro gospodarstvo, a nisu članovi eurozone, a s druge strane su mnogoljudne, imaju zdravo tržište i dobru infrastrukturu,” rekla je Matošić.

U kolovozu je hrvatska državna Financijska agencija (Fina) objavila pokretanje postupka preuzimanja Zagrebačke burze, u kojoj drži 9,99 posto vlasništva. Iako su iz Fine tada podsjetili da su većinski vlasnik SKDD-a, nisu objasnili motive za taj potez, osim navođenja da to predstavlja “logičan iskorak u vidu proširenja djelatnosti Fine” te da preuzimanjem ZSE može “pridonijeti ostvarenju ciljeva postavljenih u strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala” hrvatske vlade.

Budući da je zagrebačka burza 100-postotna vlasnica ljubljanske, te drži gotovo 30 posto skopske, za transakciju su bila potrebna odobrenja regulatora u sve tri države. No, nakon što su zeleno svjetlo dale agencije u Hrvatskoj i Makedoniji, krajem studenog je stigle odbijenica slovenskog ATVP-a, nakon što je slovenska vlada proglasila ljubljansku burzu ključnom infrastrukturom, čime je praktički blokirana prodaja.

U prosincu su slovenski mediji objavili da je Fina podnijela tužbu protiv odluke ATVP-a, a u međuvremenu se pojavila i slovenska tvrtka Axor Holding, u vlasništvu poduzetnika Hermana i Mateja Rigelnika, koja je ponudila kupnju ljubljanske burze za 4 milijuna eura. Iz ZSE su rekli da ne mogu razmatrati ponudu dok traje postupak preuzimanja Fine – a s istim obrazloženjem i sama Fina odbija odgovoriti na medijske upite.

Ipak, bez obzira na rasplet situacije, proteklu godinu za Zagrebačku burzu i hrvatsko tržište kapitala većina analitičara opisuje kao odlično – a s njima se slaže i predsjednica uprave ZSE Ivana Gažić, koja je za Financije.hr krajem prosinca rezimirala proteklu godinu, koju je opisala kao bolju i od “dosad gotovo nenadmašne 2007.”

“Promet je izuzetno rastao, oko 70 posto, i u konačnici prijeći će milijardu eura, a raslo je i cjelokupno tržište mjereno tržišnom kapitalizacijom, koja je kad su upitanju dionice rasla oko 11 posto, i dosegla rekordan iznosom od više od 56 milijardi eura – a i burzovni indeksi su ostvarili dvoznamenkasti rast, nadmašivši time i brojne globalne pandane. Ovaj uzlazni trend započeo je još godinu ranije, i nadamo se da će potrajati,” zaključila je Gažić.