Hrvatski poljoprivrednici su u protekloj godini naišli na razne izazove među kojima su bile bolesti životinja, problemi s poljoprivrednim zemljištem, rast uvoza i pad uroda, posebno kada je riječ o voću, te mnogi drugi problemi. Svoje nezadovoljstvo izrazili su i 18. prosinca kad su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudjelovali na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom ‘Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi’.
“Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u pogledu proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 hektara, s visokim potencijalom organske proizvodnje, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo”, rekao je tada predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Istodobno, predsjednik Odbora za mlijeko HPK, Igor Rešetar, izjavio je da se domaće farme gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire, priopćili su iz HPK.
“Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde”, kazao je Rešetar i dodao da mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad i zaštitu domaće proizvodnje.
Na probleme mljekara ukazuje i činjenica da su u ovoj godini najmanji rast cijena mlijeka imale Španjolska, Cipar i Hrvatska. U Hrvatskoj je rast bio oko četiri posto.
Glavni zahtjevi s prosvjeda bili su, prema HPK-u, da EU mora imati snažnu i dobro financiranu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) nakon 2027. godine, koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevali su i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosur sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU.
Koliko svi navedeni problemi negativno utječu na produktivnost u domaćoj poljoprivredi pokazuju podaci Eurostata objavljeni 19. prosinca ove godine, prema kojima je u 2025. godini produktivnost najviše pala u Hrvatskoj, za 14,9 posto.
“Veliki problem hrvatske poljoprivrede je njezina usitnjenost i tu leži razlog niskoj produktivnosti. Ta usitnjenost je posljedica nekoliko agrarnih reformi u prošlom stoljeću. Primjerice, ako se usporedimo s Irskom koja otprilike ima istu poljoprivrednu površinu, tamo je produktivnost i deset puta veća”, kazao je tada za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodao je da Hrvatska ima oko 130.000 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava od čega je ekonomski funkcionalno i profitabilno njih oko 20.000.
Moguće je da na nisku produktivnost utječe i to što se mladi ne uključuju toliko u poljoprivrednu proizvodnju koliko su to nekada činili. Ograničen pristup zemljištu i financiranju, niži prihodi i nedostatak relevantnih vještina obeshrabruju nove sudionike, dok je nasljeđivanje i dalje otežano zbog administrativnih i financijskih prepreka, procjena je Europske komisije.
“Poljoprivreda mora imati potrebnu stabilnost kako bi potaknula mlade ljude da uđu u tu zahtjevnu djelatnost, da mogu ostvariti poštene prihode i bolju ciljanu javnu potporu. Također ih treba aktivno poduprijeti kako bi iskoristili prednosti inovacija i novih poslovnih modela, uključujući prihvatljive kredite, kao i komplementarne izvore prihoda. U Hrvatskoj imamo izazova i s dobnom i s obrazovnom strukturom hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Teško je s uvođenjem potrebnih digitalnih tehnologija i inovacija kada su nam poljoprivrednici u prosjeku stari i slabijeg obrazovnog statusa. Gotovo 40 posto poljoprivrednika je starije od 65 godina”, izjavila je u ožujku 2025. za Financije.hr konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.
Kako bi se pomoglo hrvatskim poljoprivrednicima, Europska komisija je u listopadu 2025. odobrila treću izmjenu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske (ZPP) za razdoblje 2023.-2027., kojom nastavlja niz pojednostavljenja s ciljem učinkovitije i brže provedbe intervencija, objavili su tada iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Tako su kod dijela intervencija izravnih plaćanja i IAKS intervencija ruralnog razvoja, izmijenjeni opisi uvjeta prihvatljivosti i pojednostavljene propisane obveze. U dijelu intervencija ruralnog razvoja povećane su alokacije putem Financijskih instrumenata za investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, prenosi Hina. Uz povećanje alokacije proširen je i način dodjele potpore uvođenjem zajmova s kapitalnim rabatom kao dodatnog financijskog instrumenta za pojedine sektore poljoprivredne proizvodnje i prerade. Također, relokacijom dostupnih sredstava provedba financijskih instrumenata proširena je na cijelo programsko razdoblje. Izmjenom intenziteta potpore kao i maksimalnih iznosa u okviru intervencija ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu omogućena je dostupnost sredstava potpore većem broju potencijalnih korisnika.
Odluka o prihvaćanju izmjene SP ZPP propisuje da se izmjene koje se odnose na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) primjenjuju od 29. kolovoza 2025., a izmjene koje se odnose na Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) će se primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine.
Prošle godine su se mnogi poljoprivrednici borili s afričkom svinjskom kugom, koja je i u ovoj godini stvarala probleme, a uz nju su se pojavile i druge bolesti među kojima se posebno ističe bedrenica.
“Bedrenica je zarazna bolest životinja i ljudi (zoonoza) koju uzrokuje Bacillus anthracis. Obolijevaju najčešće ovce, koze, goveda, konji, bivoli, sobovi, deve, ljame, slonovi, vodenkonji i divlji preživači, rjeđe svinje, psi i mačke, a ptice još rjeđe”, prema definiciji Hrvatske enciklopedije.
Zbog te bolesti su u određenim dijelovima Hrvatske izdvojeni bedrenički distrikti gdje su se provodile mjere za suzbijanje širenja bolesti.
Cijepile su se sve prijemljive životinje, kontroliralo se premještanja živih i uginulih životinja te nusproizvoda životinjskog podrijetla i vršio se nadzor nad premještanjem hrane za životinje. Također, pratilo se i reagiralo na nove sumnje na bolest, bilo unutar zone ograničenja ili izvan nje. U slučaju nove sumnje, inspektori su odmah stavljali objekt pod službeni nadzor i nalagali provedbu svih propisanih mjera.
Kako bi se pomoglo ljudima u pogođenim dijelovima Hrvatske, u studenom ove godine donesen je Program potpore uzgajivačima stoke zbog posljedica izbijanja bedrenice vrijedan 2,3 milijuna eura. Uz ove potpore, više puta su u 2025. isplaćena sredstva poljoprivrednim sektorima koji su lani bili pogođeni nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim nepogodama, priopćeno je iz Vlade RH.
Toni Grossi, predsjednik Odbora za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), rekao je u srpnju 2025. za Financije.hr da je već nekoliko godina gotovo nemoguće baviti se poljoprivrednom proizvodnjom na otvorenom i da su klimatske promjene naša sadašnjost, a ne budućnost te da se s njima trebamo boriti.
“Prvi problem su kvote za plavi dizel koji nam treba za navodnjavanje površina koje su sada pod povrtnim kulturama, jer ih svaki dan moramo navodnjavati zbog ekstremnih temperatura. Dakle, dizel koji smo dobili nije dovoljan. To nam izrazito poskupljuje proizvodnju. Osim toga, bitno nam je i da se donese pravilnik o jednostavnim građevinama kako bismo što više površina mogli staviti pod plastenike i staklenike. Želimo raditi u kontroliranim uvjetima jer ekstremne temperature više ne dozvoljavaju proizvodnju na otvorenom. Smatram da će se u budućnosti proizvodnja na otvorenom morati zamijeniti sa staklenicima i plastenicima”, kazao nam je tada Grossi.
Također, bio je zabrinut i zbog činjenice da Hrvatska uvozi dosta proizvoda iz drugih država, a to nije dobro za domaće proizvođače.
Među poljoprivrednim proizvodima koji se uvoze nalazi se i voće, koje sve više uvozimo jer se smanjuje proizvodnja. Prošle godine je u Hrvatskoj bilo 37.939 hektara površina pod voćnim kulturama na kojima je proizvedena 126.181 tona voća, od toga su jabuke bile na 3.839 hektara i proizvedeno ih je 67.934 tone. Ove godine su stručnjaci predviđali pad uroda jabuka za 27 posto na godišnjoj razini i trebao bi iznositi 48.000 tona, prema procjenama Svjetskog udruženja za uzgoj jabuka i krušaka (WAPA), koje su objavljene u kolovozu ove godine.
Hrvatska je, prema podacima HPK, u 2024. uvezla 29.087 tona jabuka, krušaka i dunja u vrijednosti većoj od 25,40 milijuna eura. S obzirom na pad proizvodnje, ove godine bi ta brojka mogla biti veća.
Dakle, kako bi se smanjio uvoz neophodno je povećati proizvodnju, a kako bi se to postiglo potrebno je, između ostalog, riješiti problem zemljišta. Naime, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) su početkom godine naveli da je u Hrvatskoj 100.000 hektara zapuštenog zemljišta koje se hitno mora staviti na raspolaganje uspješnim poljoprivrednim proizvođačima bili oni OPG-ovi, obrti ili tvrtke. Dodali su da je to potrebno učiniti jer za samodostatnost u većini povrtnih kultura u proizvodnji na otvorenom nedostaje dvostruko više površina za proizvodnju povrća, a to je samo oko 10.000 hektara.
Iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede napomenuli su kako se velike površine zapuštenog zemljišta nalaze u područjima najuspješnijih vinogradara, maslinara, voćara. Stoga bi to zemljište osiguralo snažan i brz razvoj Hrvatske u tim vrstama proizvodnje.
“Cijepanje poljoprivrednih cjelina moramo zaustaviti, a parcelaciju poljoprivrednog zemljišta dozvoliti samo za formiranje novih ili povećanje postojećih cjelina (tabli)”, poručili su iz HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede u travnju ove godine.
Vlada RH je u istom mjesecu poslala konačni prijedlog izmjena zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, kojim bi se trebao riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti te potaknuti njegova učinkovita uporaba, a sama komasacija ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.
Postupcima komasacije trebao bi se smanjiti broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku i povećati površina parcela, poručili su tada iz Vlade i istaknuli da su provedba komasacije i ispunjavanje Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vlada je u travnju predložila smanjenje postotka suglasnosti vlasnika za pokretanje postupka komasacije.
Pročitajte još:
Izmjenama koje je predložila Vlada daje se i mogućnost Ministarstvu poljoprivrede da samostalno provede komasaciju na određenoj površini poljoprivrednog zemljišta u interesu Republike Hrvatske, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, navodi Hina, ako je više od 50 posto zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.
Još nije poznato hoće li trud Vlade i raznih poljoprivrednih organizacija dovesti do rasta proizvodnje u sljedećoj godini ili će poskupljenja, bolesti, vremenske nepogode i ostali problemi nastaviti razarati hrvatsku poljoprivredu. No, jasno je da su potrebna dodatna ulaganja i značajne promjene kako bi se situacija poboljšala.
