Godina iza nas ostat će upamćena, barem u tehnološkom i IT sektoru, po snažnom prodoru umjetne inteligencije u svakodnevno poslovanje. Alati bazirani na AI-ju tako su postali neizostavni dio u razvoju softvera, marketingu, analitici i korisničkoj podršci, što je posljedično dovelo i do rastuće bojazni od neželjenih posljedica kao što su gubici radnih mjesta ili da će, kao u SF klasiku “Terminator”, umjetna inteligencija preuzeti kontrolu nad ljudima.
Na tu je opasnost upozorio Geoffrey Hinton, nobelovac i bivši izvršni direktor u Googleu poznat i kao “kum umjetne inteligencije”. Ispričao je kako su se ove godine već pojavili primjeri AI sustava spremnih lagati, varati i krasti kako bi ostvarili svoje ciljeve.
Primjerice, kako bi izbjegao zamjenu jedan AI model pokušao je ucijeniti inženjera zbog afere o kojoj je saznao iz e-pošte. To ga je dovelo do zaključka da će AI sustavi, ako su pametni, vrlo brzo razviti dva cilja: jedan je ostati živ, a drugi steći više kontrole.
Europska unija je dovršila i usvojila AI Act, prvi svjetski sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji čiji je cilj definirati jasna pravila o njenom korištenju, ali i zaštititi građane. Ključne točke toga zakona su podjela AI sustava na neprihvatljive, visokorizične, ograničene i niskorizične, zabranu određenih praksi kao što je biometrijski nadzor u realnom vremenu, visoka transparentnost i stroge obveze za sustave u zdravstvu, zapošljavanju, financijama i javnom sektoru.
U Sjedinjenim Državama su odabrali drugačiji pristup u kojem nije donesen neki jedinstveni zakon, već samo niz izvršnih mjera fokusiranih na, među ostalim, sigurnost i testiranje naprednih AI modela, poticanje inovacija i globalne konkurentnosti te zaštita privatnosti i građanskih prava.
Hrvatska automatski ulazi u regulatorni okvir EU pa tvrtke koje posluju u SAD-u balansiraju između dva sustava pravila.
Umjetna inteligencija sve češće je i razlog otpuštanja, a situacija će se, prema različitim prognozama, samo pogoršavati.
Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) je u svom izvješću za travanj istaknula kako će umjetna inteligencija “ugasiti” 40 posto poslova koji trenutno postoje. Tome u prilog ide i odluka Goldman Sachsa da testira prvog AI softverskog inženjera na svijetu koji će se, ako sve bude teklo prema planu, pridružiti 12.000 ljudi koji u toj banci rade isti posao.
Autonomnog softverskog inženjera kreirao je startup za umjetnu inteligenciju Cognition, a program nazvan Devin postao je poznat u tehnološkim krugovima nakon što su objavljene demo snimke koje prikazuju kako izvršava čak i vrlo zahtjevne zadatke uz minimalnu ljudsku intervenciju. CNBC je to protumačio kao najnoviji pokazatelj vrtoglave brzine kojom se umjetna inteligencija usvaja u korporativnom svijetu.
Još prošle godine, tvrtke s Wall Streeta poput JPMorgan Chasea i Morgan Stanleya tako su počele uvoditi kognitivne asistente temeljene na OpenAI modelima kako bi zaposlenici upoznali novu tehnologiju.
Prema izvješću istraživačkog odjela Bloomberga iz siječnja, pak, banke širom svijeta mogle bi u sljedeće tri do pet godina ukinuti i do 200.000 radnih mjesta uslijed implementacije AI-ja.
Tržišna vrijednost umjetne inteligencije prema prognozama će do 2033. godine dosegnuti čak 4,8 trilijuna dolara, ali ekonomske koristi od nje imat će, smatra UNCTAD, razvijene zemlje i velike tehnološke korporacije. Ona ne bi mogla funkcionirati bez podatkovnih centara koji se ubrzano grade kako u SAD-u i Kini tako i u Europi.
Europska komisija, svjesna sve dinamičnijeg natjecanja sa SAD-om i Kinom u području umjetne inteligencije, planira izgradnju nekolicine velikih pogona koji će omogućiti tvrtkama i start-upovima pristup golemoj kompjuterskoj snazi koja im je potrebna za održavanje koraka u tehnološkoj utakmici.
S tim je ciljem Europska investicijska banka (EIB) odlučila poduprijeti zamisao Bruxellesa o izgradnji velikih gigatvornica umjetne inteligencije, odnosno data centara, diljem Europske unije.
Partnerstvo s EIB-om je zapravo nadogradnja inicijative InvestAI s planom mobiliziranja 200 milijardi eura u investicijama u umjetnu inteligenciju diljem EU, a od toga će 10 posto biti namijenjeno izgradnji četiri do pet gigatvornica po modelu javno-privatnog partnerstva.
Svaka gigatvornica sadržavala bi oko 100.000 naprednih čipova umjetne inteligencije što bi takav pogon učinilo četiri puta većim od sadašnjih podatkovnih centara u EU.
Velik broj kompanija također je najavio ulaganja u takve centre pa će, primjerice, Google u sljedećih pet godina investirati 15 milijardi dolara u uspostavu kapaciteta podatkovnog centra u indijskoj saveznoj državi Andhra Pradesh.
Dodatnih milijardu dolara iz njihovog budžeta ići će za proširenje kampusa njihovog data centra u Finskoj, dok će grupa Schwarz, vlasnica Lidla i Kauflanda, uložiti 11 milijardi eura u gradnju podatkovnog centra u matičnoj Njemačkoj.
Analitičari upozoravaju da podatkovni centri troše ogromne količine električne energije. Novinar Sky Newsa Ed Conway nedavno je napravio reportažu iz takozvane aleje data centara, smještene u blizini grada Ashburna u saveznoj državi Virginiji.
U njoj se nalaze serveri koji pokreću gotovo sve najvažnije AI i cloud usluge na svijetu kojima je potrebno više struje od čitave Danske.
Pročitajte još:
Sve to ne bi bilo moguće bez AI čipova koji su se u 2025. godini našli u središtu carinskog rata pokrenutog od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegova ih je administracija još u siječnju označila kao pitanje nacionalne sigurnosti, a već u ožujku je najavio mogućnost uvođenja stopostotnih carina na uvoz čipova i poluvodiča.
U jednom je trenutku bilo blokirano izvozno odobrenje za neke Nvidia AI čipove prema Kini, što je izazvalo velike financijske udarce za proizvođače. Posljednje informacije otkrivaju da ipak dolazi do popuštanja pa su iz Nvidije ovoga tjedna najavili da će u veljači iduće godine izvoziti napredne H200 čipove u Kinu, pod uvjetom da 25 posto prihoda ide SAD-u.
