U protekloj godini najveći problem hrvatskih poljoprivrednika bili su loši vremenski uvjeti. Suša je negativno utjecala na razne grane poljoprivrede, a mnogi su se žalili i na cijene žitarica.
Vlada je zato početkom prosinca donijela Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024., vrijedan šest milijuna eura. Ovo nije bio jedini paket pomoći koji je Vlada tijekom godine izdvajala za poljoprivrednike zbog vremenskih nepogoda koje su oštetile poljoprivrednu proizvodnju, ali je najnoviji. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro rekao je da štete uzrokovane prirodnim nepogodama dovode do smanjenja prihoda, što može potaknuti proizvođače da odustanu od poljoprivredne proizvodnje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u travnju da je u 2023. vrijednost poljoprivredne proizvodnje bila manja za 7,4 posto u usporedbi s 2022. i iznosila tri milijarde eura. Iz Hrvatske poljoprivredne komore su nam tada rekli da je to rezultat stabilizacije cijena i da je na to najviše utjecao pad cijena žitarica za 43 posto. Prema DZS-u, cijene pšenice pale su za 48,6 posto, a kukuruza za 44,5 posto.
Iz HPK-a su nam tada rekli da je prošle godine došlo do urušavanja cijena na globalnom tržištu zbog ogromnog uvoza žitarica iz Ukrajine, a to je utjecalo i na Hrvatsku. HPK je zbog toga tražio da se ratarima isplate dodatna sredstva kojima bi se kompenzirao ovaj pad cijena i uspjeli su dobiti ta sredstva. Osim toga, kasnije su tražili pomoć i nakon svih vremenskih nepogoda koje su ove godine utjecale na vrijednost poljoprivredne proizvodnje.
U travnju je služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena ‘Copernicus’ objavila je da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji u povijesti mjerenja, a neobično visoke temperature zabilježene su ove godine i u veljači. Pritom je temperatura površine mora u ožujku dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord, a s takvim temperaturama nastavilo se i u travnju. To je dovelo do razmnožavanja štetnika, a cvjetale su i voćke pa su mnogi uzgajivači strahovali da će zbog naglih promjena vremena, odnosno kiše i mraza, ostati bez uroda.
“Nismo ni svjesni koliko se navedene klimatske promjene brzo dešavaju i koje će posljedice donijeti narednih desetljeća”, rekao je za Financije.hr dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić.
On smatra da se može očekivati da će se u Hrvatskoj početi uzgajati neke kulture koje su bile nezamislive do prije 50 godina. Kao primjere naveo je mango i bademe.
“Bojim se da idemo u vremena gdje će sve teže biti uzgajati jare okopavinske usjeve. Za povrće i sjemensku robu provodit će se navodnjavanje, ali za merkantilni uzgoj navodnjavanje je financijski neodrživo”, kazao je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Prirodne nepogode u županijama u Hrvatskoj
U lipnju je DZS objavio rane procjene zasijanih površina važnijih usjeva u 2024. Prema tim procjenama, pšenice je zasijano 141.000 hektara, odnosno 17,5 posto ili 30.000 hektara manje nego u 2023. godini, dok su površine pod kukuruzom povećane za 2,2 posto na ukupno 275.000 hektara. Povećane su i površine pod sojom na 85.000 hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na 16.000 hektara, za 6,7 posto više. Oko 62.000 hektara površina bilo je pod suncokretom, što je povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11.000 hektara je zasijano šećernom repom, što je rast od 37,5 posto. Ovom kulturom prošle godine zasijano je 8.000 hektara. Krumpira je posađeno na 7.000 hektara, što je identično prošlogodišnjim podacima, nakon proljetne sjetve.
Zbog izrazito visokih temperatura i manjka oborina Virovitičko-podravski župan, Igor Andrović, je u kolovozu, na prijedlog općina i gradova, proglasio prirodnu nepogodu na dijelu županije. Prirodna nepogoda proglašena je za područja Virovitice, Orahovice, Crnca, Čađavice, Lukača, Gradine, Mikleuša, Nove Bukovice, Pitomače, Sopja, Suhopolja, Špišić Bukovice i Zdenaca.
Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2024. su zbog manjka oborina na ovim područjima zabilježene velike štete na ratarskim, povrtlarskim industrijskim i voćarskim poljoprivrednim kulturama.
U ovoj godini velika suša znatno je pogodila proizvodnju šećerne repe, a najviše u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Prema podacima Hrvatske industrije šećera (HIŠ), proizvodnja šećerne repe u 2023./2024. godini pala je u odnosu na raniju sezonu za 27,6 posto, a prošle godine je bila najmanja u zadnjih 20 godina. U županijama na istoku Hrvatske proizvodi se oko 85 do 90 posto šećerne repe, a većina uroda u 2024. je uništena, više od 80 posto.
Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, rekao nam je u rujnu da suša stvara probleme poljoprivrednicima već nekoliko godina zaredom pa se zbog toga ne mogu oporaviti. Dodao je da bi se trebala tražiti pomoć Europske unije, a osvrnuo se i na cijene žitarica za koje poljoprivrednici kažu da bi trebale biti usklađene s burzovnim cijenama u Europskoj uniji.
“Ne mogu biti sretan s pet tona po hektaru i s cijenom od 150 eura jer je to 750 eura prihoda, a uložio sam 1.100 eura. Čak i da imamo veću proizvodnju, s ovim cijenama nismo ništa dobili. Ne mogu kriviti Vladu RH za probleme s vremenskim nepogodama, ali pad proizvodnje u poljoprivredi je konstantan, a stalno se priča o silnim uloženim novcima”, razočaran je Pranjić.
Zbog suše je oštećena proizvodnja repe i u drugim dijelovima Europe pa su se mnogi brinuli zbog mogućeg rasta cijena šećera, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda. Ipak, iz Vlade su tada poručili da cijene šećera neće rasti, a Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, rekla nam je da ne bi trebalo doći ni do poskupljenja kruha i ostalih pekarskih proizvoda.
Utjecaj suše na cijene žitarica, kruha i mesa
“Što se tiče kruha, kukuruz i ostale kulture ne utječu toliko na cijenu. Naravno, može doći do promjene ako je samo čisti kukuruzni kruh, ali ostale vrste kruha imaju stabilne cijene. Cijena pšenice se od žetve nije puno mijenjala, bila je i u padu jedno vrijeme. Bilježili smo je ispod 200 eura”, kazala je za Financije.hr.
Osim mogućeg utjecaja na pekarske proizvode, suša je imala negativan utjecaj i na stočarsku proizvodnju.
“Ako su ulazni troškovi neke proizvodnje veći onda bi i cijena tog proizvoda trebala biti veća, ali u stočarskoj proizvodnji to nije tako, zapravo je suprotno. Ne znamo zašto, ali pretpostavljamo da se ljudi u tom trenutku pokušavaju riješiti neke proizvodnje i onda na tržište plasiraju viškove svinja. Kasnije se to stabilizira i tek onda dolazi do povećanja cijena”, objasnio nam je Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.
Rekao je da imaju štete na ratarskim kulturama zbog suše i da su prinosi nekih kultura manji za 30 i 40 posto, a na nekim mjestima i do 90 posto.
“Imamo cijeli niz ratarskih kultura gdje od usjeva neće biti ništa. Troškovi ulaganja su bili veliki, a mogu reći da su prinosi kukuruza u prosjeku za 40 posto manji. Po svim ekonomskim pravilima, taj finalni proizvod, odnosno meso, bi trebao biti skuplji. Međutim, u cijeloj Europi cijene padaju i sada smo u dvostrukom gubitku”, kazao je Jančo.
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Damir Jagić rekao nam je da suša ove godine nije utjecala na cijene mesa jer još uvijek imamo zalihe stare hrane, ali sljedeće godine će definitivno utjecati. Smatra da će tada doći do rasta cijena mesa i da je to neizbježno.
“Pšenica je u posljednje vrijeme imala otkupnu cijenu istu kao i prije 20 godina kada je kruh koštao tri kune (0,39 eura), a sada košta oko dva eura ili 1,5 eura. To se stalno pravda troškovima radne snage i troškovima energije, a čini se da glavna komponenta, brašno, uopće ne utječe na te cijene. Radi se o velikom poremećaju”, naglasio je Jagić.
Zbog cijena žitarica i administrativnih opterećenja iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) su u rujnu poručili da bi se prihodi za poljoprivrednike i zadruge te poljoprivredni proračun EU-a trebali povećati i biti u skladu s izazovima s kojima se suočavaju. Istaknuli su i da je potrebno rasteretiti poljoprivrednike od svih administrativnih opterećenja.
“Moramo reći kako Hrvatska ima izuzetno stabilnu i kvalitetnu proizvodnju ratarskih kultura dugi niz godina. Upravo je ratarska proizvodnja temelj i nositelj glavnine poljoprivredne proizvodnje. Kada je riječ u kasnijim jesenskim usjevima poput kukuruza, soje ili suncokreta, suša i izostanak kiše će zasigurno utjecati na niže prinose, a neke prve procjene već govore da bi kukuruza moglo biti i do 25 posto manje”, rekli su tada iz HPK-a za naš portal.
“Što će poljoprivrednici saditi ovisi i o tome kakve su bile otkupne cijene, a one su ove godine bile izuzetno niske, što može biti faktor da motivira poljoprivrednike na okretanje nekim drugim proizvodnjama. Ono što svakako možemo primijetiti je da su klimatske promjene postale sve izraženije, zbog čega je potrebno početi razmišljati i o drugačijem načinu isplate šteta”, dodali su.
Suša nije jedina vremenska nepogoda koja je ove godine pogodila Hrvatsku. Proljetos je to bio mraz, zatim poplave, oluje i tuča.
U listopadu je HPK zatražio financijsku pomoć Europske unije za poljoprivrednike pogođene klimatskim promjenama. Naveli su da je ove godine naša poljoprivreda doživjela značajne gubitke, a prve procjene govore da štete uzrokovane sušom prelaze 130 milijuna eura, dok štete od tuče nadmašuju 10 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva procijenilo je da je ukupna šteta nastala zbog vremenskih nepogoda, u razdoblju od svibnja do rujna, iznosila više od 270 milijuna eura.
Proizvodnja kukuruza pogođena vremenskim nepogodama u 2024.
Istodobno, DZS je objavio da će ove godine pasti proizvodnja kukuruza za 17,3 posto, u odnosu na godinu prije. Matija Brlošić, poljoprivrednik i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), rekao nam je da je suša najviše pogodila Slavoniju, najvećeg proizvođača kukuruza u Hrvatskoj, i da je to jedan od razloga za pad proizvodnje.
“S obzirom na visoke temperature i dugo razdoblje bez oborina, očekuje se smanjenje prinosa kukuruza od 30 do 50 posto u istočnom dijelu zemlje, a ukupno u Hrvatskoj, proizvodnja bi mogla biti manja za oko 17 posto. Mislim da su površine pod kukuruzom ostale iste kao i prošle godine tako da je do pada došlo prvenstveno zbog vremenskih uvjeta”, objasnio je Brlošić za Financije.hr.
“Prinosi su manji djelomično i zbog skupih mineralnih gnojiva. Poljoprivrednici zbog toga ne idu s gnojidbom na visoke prinose. Dakle, radi se o kombinaciji koja je dovela do smanjenja proizvodnje”, kazao je i dodao da smo svjedoci velikih količina padalina u određenom razdoblju, ali da su nas pogodile i ekstremno visoke temperature te dugotrajne suše.
Rekao nam je tada da cijena mineralnog gnojiva polako pada, što je ohrabrujuće jer znači da bi ga poljoprivrednici mogli više trošiti, a to bi moglo dovesti do rasta proizvodnje. No, naglasio je, još uvijek je sve preskupo, od sjemena do zaštitnih sredstava, da bi se išlo na neke vrhunske prinose.
Dohodak u poljoprivredi i utjecaj vremenskih nepogoda na pčelare
U studenom je DZS objavio da će u Hrvatskoj ove godine vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi iznositi 1,62 milijarde eura, što je za 6,3 posto manje u odnosu na 2023. godinu. Istodobno, statističari navode da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti manja za 0,3 posto i iznosit će 2,83 milijarde eura. Bruto dodana vrijednost u 2024. procjenjuje se na 1,56 milijardi eura. Na godišnjoj razini se očekuje rast od 12,3 posto.
U odnosu na prošlu godinu, smanjio se i uloženi rad u poljoprivredi i to za 0,1 posto. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 8.935 eura, za 2,8 posto manje.
Uz sve probleme koji su nastali zbog klimatskih promjena u stočarstvu i uzgoju žitarica, važno je napomenuti da su bili pogođeni i pčelari. Oni su nam u veljači rekli da je prošla godina za seleće pčelare bila dobra, a za stacionirane pčelare, tamo gdje je mraz uništio sve, loša. Istaknuli su da će im i u ovoj godini proizvodnja ovisiti o vremenskim uvjetima, a s obzirom na sušu i ostale nepogode, možemo pretpostaviti da će i njima trebati pomoć.
Pročitajte još:
“Klimatske promjene su uvelike promijenile pašne prilike. Pčelari se sve više susreću sa zelenim Božićem i bijelim Uskrsom. Inače, za Božić očekujemo zimu i mirovanje pčele, dok se u vrijeme Uskrsa, dok proljeće daje svoj maksimum, događaju mrazovi koji uništavaju pčelinju pašu”, objasnio je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
S obzirom na ovu godinu i na klimatske promjene, može se očekivati da situacija neće biti puno bolja ni u 2025. te da nas vjerojatno čekaju visoke temperature. Uzgajivači i dalje računaju na pomoć nadležnih institucija kako bi poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj mogla napredovati i kako bi programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka mogli polučiti bolje rezultate.
