Tijekom 2024. godine, gospodarstvo kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji možda je više nego ikada pratilo izvješća Europske središnje banke (ESB), jer su u godinama inflatornih kriza, kamatne stope ove banke rasle i dosegle i svoje najveće razine, postavljene u rujnu 2023. godine.
Tako je i prva sjednica ESB-a, u siječnju 2024. godine, nastavila s tim trendom, pa je na sjednici 25. siječnja tri ključne kamatne stope ostavila na istoj razini kao i na posljednjoj sesiji 2023. godine – Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosila je 4,5 posto, za mogućnost posudbe 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto.
Na ukupnu inflaciju, obrazložili su tada, djelovao je pozitivan bazni učinak povezan s energijom, ali nastavio se trend smanjivanja temeljne inflacije i prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje se snažno prenose na uvjete financiranja. Pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije.
U veljači, predsjednica Upravnog vijeća ESB-a je, u Europskom parlamentu, naglasila kako ESB mora izbjeći prerano smanjenje kamatnih stopa jer bi to moglo produžiti visoku inflaciju i čak prisiliti banku da ponovno pooštri politiku.
“Posljednje što bih htjela vidjeti je da donosimo ishitrenu odluku samo kako bismo vidjeli ponovni rast inflacije i morali poduzeti dodatne mjere”, rekla je Lagarde.
Istog stava su bili tada i hrvatski ekonomski analitičari koji su očekivali da odluka ESB-a na zasjedanju u ožujku ostane ista.
„Iako je uvijek teško procjenjivati odluke u ovim ekonomski izazovnim vremenima, sve ankete i izvješća ali i izjave čelnika ESB-a, upućuju nas da ne treba očekivati nikakve promjene, odnosno da ostane jednako restriktivna monetarna politika kao i do sada. ESB bi trebao zadržati tri referentne kamatne stope u Europskoj uniji nepromijenjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto“, rekao je ekonomski analitičar i profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Luka Brkić, za Financije.hr.
Napomenuo je i da bi politika kamatnih stopa dala rezultate, odnosno restriktivna monetarna politika, kakva je trenutačno u ESB-u ali i američkom FED-u, u konačnici, treba vrijeme. Monetarna politika ne djeluje trenutačno, nego mjere moraju biti duže na snazi, da bi gospodarstvo vidjelo rezultate te se, napominje Brkić, i prebrzo smanjenje kamatnih stopa ne preporučuje u monetarnoj politici.
Tako je Upravno vijeće ESB-a odlučilo na sjednici 7. ožujka da će tri ključne kamatne stope ESB a ostati nepromijenjene – kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja tako i dalje iznosi 4,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto.
„Inflacija se dodatno smanjila od posljednjeg sastanka Upravnog vijeća, koji je održan u siječnju, uglavnom zbog manjeg doprinosa cijena energije“, priopćeno je tada iz ESB-a.
Stručnjaci ESB a predviđali su tada i da će inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u 2024., dva posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.
Ni travanjsko zasjedanje nije donijelo promjene – kamatne stope, peti put za redom, ostale su nepromijenjene.
„Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile njegovu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Inflacija se nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara. Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje rast plaća a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. No inflacija cijena usluga i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka“, priopćeno je iz ESB-a, nakon sjednice 11. travnja 2024. godine.
I ta je odluka ESB-a za analitičare u EU bila očekivana. Inflacija potrošačkih cijena pala je na 2,4 posto prošlog mjeseca no brzi rast plaća, koji ESB vidi kao najveću pojedinačnu prijetnju inflaciji, usporava, tržišta rada omekšavaju, ulaganja su slaba, a bankovno kreditiranje stagnira, što sve ukazuje na daljnji pad cjenovnih pritisaka. Analitičari su izrazili prvi put očekivanja da bi se kamatne stope mogle smanjiti na sjednici – u lipnju.
“Mislimo da je rizik za našu prognozu od 75 baznih bodova smanjenja stopa ove godine nagnut prema gore. Bude li umjerenost plaća i dezinflacija u cijenama usluga ubrzani u nadolazećim kvartalima, ne bismo isključili privremeno smanjenje u listopadu, što bi ukupno smanjenje dovelo do 100 baznih bodova”, rekao je za Reuters ekonomist UBS-a Reinhard Cluse.
Takvo što je nagovijestio i potpredsjednik ESB-a i guverner španjolske središnje banke, Luis de Guindos, u svibnju 2024. godine, koji je pojasnio da cjenovni pritisci u eurozoni nastavljaju popuštati, dajući kreatorima politike Europske središnje banke povećano povjerenje da će se inflacija vratiti na cilj sljedeće godine, rekao je u potpredsjednik ESB-a.
“Ukupna inflacija iznosi 2,4 posto, temeljna inflacija ispod tri posto. Vjerujemo da će u nadolazećim mjesecima inflacija fluktuirati oko ovih vrijednosti. Srednjoročno gledano, 2025. godine, kretat ćemo se na stabilan način prema našem cilju stabilnosti cijena koji iznosi dva posto”, rekao je De Guindos, skoro obećavajući da će u lipnju kamatne stope biti smanjene.
I guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a, i intervjuu za Financije.hr u svibnju je pojasnio što Hrvatska može očekivati nakon smanjenja kamatnih stopa.
„Lipanjska odluka će ovisiti o ekonomskim pokazateljima koji će postati raspoloživi u narednih malo više od mjesec dana i novim projekcijama Eurosustava. No, ukoliko nas podaci ne iznenade ili nam stvarnost ne priredi nešto što bi izbacilo inflaciju s prognozirane putanje, naredna bi odluka doista mogla biti ona o smanjenju ključnih kamatnih stopa. Ta bi se odluka mogla manje odraziti na kamatne stope na domaće kredite stanovništvu, a nešto više na kredite poduzećima. Naime, novi stambeni krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih kamatnih stopa. S druge strane, krediti poduzećima su u većoj mjeri odobreni uz promjenjive kamatne stope koje brže reagiraju na tržišna kretanja. Slično je i s postojećim kreditima. Kamatne stope na stambene krediti uglavnom su vezane uz NRS, koji još uvijek raste s povećanjem udjela oročenih u ukupnim depozitima, ili je, u slučaju kamatnih stopa vezanih uz Euribor, njihova visina uvelike određena zakonskim ograničenjima. Stoga bi kamatne stope na postojeće stambene kredite mogle nešto i porasti, neovisno o eventualnom smanjenju ključnih kamatnih stopa ESB-a, ali taj bi porast za sada trebao biti vrlo blag“, rekao je tada guverner Vujčić za naš portal.
Prvo smanjenje kamatnih stopa ESB-a od 2019. godine
I onda je, na sjednici 6. lipnja došlo do prvog smanjenja kamatnih stopa od 2019. godine – Upravno vijeće ESB-a odlučilo je smanjiti tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjila se na 4,25 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50 posto, a na novčani depozit na 3,75 posto.
“Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike u ovom je trenutku, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali kamatne stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od sastanka Upravnog vijeća u rujnu 2023. inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije, objasnili su u priopćenju nakon ove sjednice.
Ekonomski analitičari u Hrvatskoj komentirali su za naš portal ovo prvo smanjenje kamatnih stopa, poslije pet godina. Prof. dr. sc. Luka Brkić, profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pojasnio je za Financije.hr da sadašnji model reagiranja na inflaciju ESB-a jeste standardni model, koji se primjenjuje kada je gospodarstvo „pregrijano“, kada je novca više u odnosu na robe, odnosno kada dođe do rasta inflacije, koju režete restriktivnom monetarnom politikom, da bi se spustila na neku ciljanu veličinu. Kada se dođe do zadanog cilja, što je u ovom slučaju inflacija od dva posto, u teoriji bi trebalo doći do ponovnog gospodarskog rasta.
“Ovi tradicionalni standardni modeli, koji su nastali pedesetih godina prošlog stoljeća, nisu univerzalno primjenjivi, pogotovo ne u EU, koja ima različite nacionalne fiskalne politike. Oni imaju i drugu dimenziju, jer su tržišta radne snage još uvijek robusna i kad „hladite gospodarstvo“ – povećavate nezaposlenost. Naravno, sve ovo je dodatno kompleksnije na području EU, jer je nemoguće voditi smisleniju monetarnu politiku ako je ne prati jedinstvena fiskalna politika, što u EU nije slučaj, jer je dvadeset država i dvadeset fiskalnih politika, što znači da je u EU posebna računalna situacija”, rekao je tada Brkić.
Pojasnio je i da se svaka odluka, pa tako i odluke ESB-a, dodatno reflektira na svaku nacionalnu politiku ponaosob i to prilično drugačije te istakao kako eurozona mora pratiti odluke SAD-a.
Na sjednici u srpnju, ESB je kamatne stope ostavio na istoj razini, kao i u lipnju.
„Premda su se u svibnju neke mjere temeljne inflacije povećale zbog jednokratnih činitelja, u lipnju je većina mjera bila stabilna ili se blago smanjila. Dobit je u skladu s očekivanjima ublažila utjecaj velikog rasta plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni zbog monetarne politike. Istodobno su domaći cjenovni pritisci i dalje veliki, inflacija cijena usluga povišena je a ukupna inflacija vjerojatno će ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine“, navodi se u priopćenju ESB-a.
Analitičari su tada počeli i prognozirati i kad će američka središnja banka, odnosno FED, smanjiti kamate stope, te je prognozirano da će se to dogoditi tek u rujnu 2024. godine.
12. rujna 2024. godine, ESB je na sjednici ponovo smanjio kamatne stope za 25 baznih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit smanjila se na 3,50 posto. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 3,65 a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3,90 posto.
„Novi podaci o inflaciji uglavnom su u skladu s očekivanjima i najnovije projekcije stručnjaka ESB a potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto u 2024., 2,2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026., što je u skladu s lipanjskim projekcijama. Očekuje se da će inflacija ponovno porasti u nastavku godine, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjivati prema ciljnoj razini u drugoj polovici sljedeće godine. Projekcije temeljne inflacije za 2024. i 2025. revidirane su blago naviše jer je inflacija cijena usluga viša od očekivane. No stručnjaci i dalje očekuju ubrzan pad temeljne inflacije, s 2,9 posto ove godine na 2,3 posto u 2025. i dva posto u 2026. godini“, navodi se u priopćenju ESB-a.
Što smanjenje kamata znači gospodarstvu?
No, koliko se kamatne stope reflektiraju na gospodarstvo i banke u Europskoj uniju, uopće, pojasnio je za Financije.hr u rujnu predsjednik Uprave OTP banke, Balázs Békeffy. Na pitanje koliko se one reflektiraju na banke i na gospodarstvo uopće, Békeffy je pojasnio da se ova smanjenja mogu promatrati u dvije perspektive – i to poprilično drugačije.
„Recentna smanjenja, kao i očekivanja da ESB nastavi s takvim koracima i u idućem razdoblju signaliziraju procjenu monetarnih vlasti da je opasnost od nekontroliranih inflatornih kretanja, iako nije u potpunosti prestala, ipak značajno umanjena, a što je svakako pozitivan signal za gospodarstvo općenito. S druge pak strane umanjenje pokazuje i jasnu zabrinutost ESB-a za trenutačno stanje u dijelu najvažnijih ekonomija Europske unije, koje su ili tehnički u recesiji ili plešu na njenom rubu, pa je monetarni stimulans nužan kako bi se negativni ekonomski trendovi preokrenuli. To se osobito odnosi na kompleksnu situaciju u kojoj se nalazi Njemačka, najvažnija i najveća europska ekonomija. Za sada ne vidimo jasnih signala prelijevanja krize na hrvatsko gospodarstvo, kao što je to bilo u 2008. godine, ali u slučaju neželjene eskalacije stanja u spomenutim ekonomijama ili odgode oporavka istih, svakako se može očekivati određeni negativni utjecaj na naše klijente, pa samim time i na banke“, rekao je Békeffy za Financije.hr.
U rujnu je i američki FED snizio kamatne stope za 0,50 posto, a rujanski sažetak monetarnih politika i projekcija pokazao je da stručnjaci predviđaju da će Fedova referentna stopa, koja je sada na 4,75 posto do pet posto, pasti za još pola postotnog boda do kraja ove godine i za jedan postotni bod u 2025. te za polovicu postotnog boda u 2026. godini kako bi završila u rasponu od 2,75 posto do tri posto.
Početkom listopada, guverneri francuske i njemačke središnje banke najavili su ponovna smanjenja kamatnih stopa.
„Središnja monetarna institucija eurozone vjerojatno će ih smanjiti na sjednici 17. listopada budući da je gospodarski rast slab, što znači i veći rizik da će inflacija biti niža od ciljanih dva posto, rekao je šef francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau u razgovoru za talijanski list La Repubblica a šef njemačkog Bundesbanka, Joachim Nagel, poručio je da je spreman glasati za takvu odluku.
17. listopada, na sjednici ESB-a u Ljubljani Upravno vijeće odlučilo je sniziti tri ključne kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova. Sukladno tome, kamatne stope na depozitnu olakšicu smanjit će se na 3,25 posto, operacije glavnog refinanciranja na 3,40 posto i graničnu pozajmicu na 3,65 posto, s učinkom od 23. listopada 2024. godine. Ovo je bilo i prvo uzastopno smanjenje kamatnih stopa u 13 godina.
Foto: ESB/flickr.com
A onda je u prosincu uslijedilo još jedno – na sjednici 12. prosinca, kamatne stope na depozitnu olakšicu, glavne operacije refinanciranja i graničnu pozajmicu smanjit će se na tri posto, 3,15 posto odnosno 3,40 posto, s učinkom od 18. prosinca 2024. godine, priopćeno je iz ESB-a.
„Konkretno, odluka o snižavanju kamatne stope na olakšice depozita – stope kojom Upravno vijeće upravlja stajalištem monetarne politike – temelji se na njegovoj ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi prijenosa monetarne politike“, navedeno je u priopćenju.
ESB očekuje sporiji gospodarski oporavak nego u projekcijama iz rujna. Iako je rast porastao u trećem tromjesečju ove godine, pokazatelji istraživanja pokazuju da je usporen u tekućem tromjesečju. Upravno vijeće predviđa rast gospodarstva od 0,7 posto u 2024., 1,1 posto u 2025., 1,4 posto u 2026. i 1,3 posto u 2027. godini.
“Nakon duljeg razdoblja restriktivne politike, sve smo sigurniji da se vraćamo cilju od dva posto u pravodobnom roku”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde, u nedavnom govoru u Vilniusu.
Smanjenje kamatnih stopa u Hrvatskoj će se najviše osjetiti u sektoru kredita za gospodarstvo, rekao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a, na godišnjem brifingu. Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz naznake oporavka.
„U Hrvatskoj se ovo smanjenje odražava na pad kamatnih stopa prema poduzećima dok su kamatne stope na stambene kredite još uvijek na istoj razini ili su se tek neznatno sada počele smanjivati, kao i kod gotovinskih nenamjenskih kredita, iako su oni i dalje najjeftiniji u poređenju s ostalim članicama EU“, pojasnio je guverner Vujčić.
Krediti stanovništvu nastavili su rasti te su u Hrvatskoj i dalje najtraženiji upravo ti krediti, dok je broj stambenih na istoj razini kao i prethodnih godina, pojasnio je guverner HNB-a u prosincu.
Pročitajte još:
No, u svojoj prosinačkoj izjavi o monetarnoj politici, ESB je primjetno povukao svoju obvezu zadržavanja stopa „dovoljno restriktivnima koliko god je potrebno“, signalizirajući jasan pomak prema blažem pristupu.
“Ova pristranost više ne odražava razvoj makroekonomskog okruženja, našu inflacijsku perspektivu ili ravnotežu rizika povezanu s njom,” rekla je Lagarde.
Tržišta novca već kalkuliraju da će ESB smanjiti kamatne stope za cijeli postotni bod u 2025., čime bi stopa depozita dosegla dva posto – najnižu razinu od siječnja 2023. godine.
“ESB i dalje preferira postupan pristup labavljenju monetarne politike. Očekujemo smanjenje stopa za 25 baznih bodova na svakoj nadolazećoj sjednici o monetarnoj politici dok se stopa depozita ne stabilizira na dva posto u lipnju 2025.,” nedavno je izjavio Guillaume Derrien, ekonomist u BNP Paribas.
