Renesansa javnog prometa: europskim novcima nabavljaju se e-autobusi, grade punionice

Prije koji dan započeli su radovi na izgradnji infrastrukture za punjenje električnih autobusa u Zagrebu, punionice na kojoj će biti moguće istovremeno punjenje 124 električna autobusa. Naime, glavni grad na prometnicama ima najviše električnih autobusa u Hrvatskoj, njih čak pet, prema podacima Centra za vozila Hrvatske za 2025. Kako se planira nabavka još 70 novih električnih autobusa, u Zagrebu će se graditi najveća punionica u Hrvatskoj.

Izgradnja punionica većinom će se financirati iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) i to putem posebnog poziva Ministarstva gospodarstva, dok će dio punionica biti sufinanciran novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U ovoj i idućoj godini infrastruktura će se masovnije graditi, jer stižu i novi autobusi.

Ubrzano se elektrificira javni promet i u drugim gradovima: do ljeta u Hrvatsku stiže 68 električnih autobusa, a sada ih je na prometnicama tek 18. Nabavka autobusa na alternativni pogon popraćena je i izgradnjom potrebne infrastrukture, odnosno prijeko potrebnih punionica.

Električni autobusi uskoro će stići u Osijek, Jastrebarsko, Zadar, Šibenik, Pulu, Zaprešić, Sisak i Pisarovinu, a paralelno će se raditi na izgradnji punionica. Kao i autobusi, bit će financirani, u većini slučajeva, iz NPOO-a.

Šibenik dobiva 12 električnih autobusa, već se zna da će punionicu graditi Končar. U suradnji s tvrtkom Gradski parking Šibenik, na šibenskom autobusnom kolodvoru bit će postavljeno 12 priključaka za punjenje električnih autobusa.

Projekt izgradnje punionice povjeren je Končaru i u Zadru. Gradit će se na Autobusnom kolodvoru, a gradom će prometovati 13 električnih autobusa.

Pula u javnom prijevozu ima tek jedan autobus, ali do ljeta trebalo bi stići još 12. Jednako kao i u Sisku, jedino što će projekt izgradnje punionice u Sisku biti sufinanciran novcem iz FZOEU.

U Osijek stiže 19 novih električnih autobusa za potrebe Gradskog prijevoza putnika (GPP) Osijek. Riječ je o prvim električnim autobusima u povijesti osječkoga javnog prijevoza, a autobusi bi trebali stići do studenog ove godine. Paralelno s nabavom vozila provodi se i projekt izgradnje infrastrukture za punjenje električnih autobus. Uz to, stižu i novi niskopodni autobusi, gradi se nova remiza na Zelenom polju. U posljednje četiri godine uloženo je u osječki javni prijevoz 120 milijuna eura, više nego ikad.

Hrvatska u ovoj i idućoj godini ulazi u ciklus intenzivnijih ulaganja u dekarbonizaciju i modernizaciju javnog prijevoza. Kako je riječ o europskom novcu, koji je velikim i djelom i bespovratan, jednim potezom postignuta su dva cilja. Dobitnici bi trebali građani, koji se nadaju da modernizacija ide u korak i s boljom organizacijom javnog prijevoza.

Brojni su europski gradovi daleko odmaknuli kada je u pitanju uvođenje alternativnog prijevoza u gradski promet. Najdalje je odmaknula Nizozemska, s proširenom mrežom punionica, jednako kao i Njemačka. U Norveškoj u prometu je prvi autonomni električni autobus.