Rekordno iskorištavanje radnika: neplaćeni prekovremeni, mobing, prijetnje, neisplata plaća, ozljede na radu…

U 2025. godini u Hrvatskoj je zabilježena rekordna zaposlenost: u prosincu 2025. zaposleno je bilo 1.729.787 građana. Nezaposlenost je bila rekordno niska: oko 80.000 osoba. Iako su uvjeti na tržištu rada bolji, jer je veća ponuda poslova, a plaća je rasla, uvjeti rada u Hrvatskoj i dalje su poražavajući i čini se daleko od uvjeta u zapadnim razvijenim europskim zemljama.

Najnovije izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. otkriva širok raspon kršenja brojnih radničkih prava od nezakonitosti pri sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, nezakonitih otkaza, neisplate plaća, nezakonitosti u vođenju evidencije o radnom vremenu, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na odmor i zlostavljanje na radu (mobing).

Posebno su teški radni uvjeti za strane radnike, kojih je u Hrvatskoj u 2025. godini bilo više od 170.000. Izvješće bilježi dramatična svjedočanstva o radu bez ugovora, neisplati plaća i prisiljavanju na rad od 13 sati dnevno uz nerealne kvote dostava.

U jednom od najtežih slučajeva, pokrenuta je istraga zbog sumnje da su radnicama iz Indije i Filipina oduzete putovnice te da su bile zaključane u prostorima gdje su živjele i radile.

Dodatni problem predstavlja rad putem digitalnih platformi, gdje se radnike često prijavljuje nakon zakonskog roka ili ih se prisiljava da dio plaće „vraćaju na ruke“ agregatorima.

U srpnju 2025. godine održan je prosvjed domaćih i stranih dostavljača Wolt-a, koji su tražili ravnopravan dijalog s ovom digitalnom platformom. Ukazivali su na loše uvjete rada, smanjenje naknada za dostave i netransparentno formiranje iznosa naknade.

Predstavnici poslodavaca svakodnevno su vršili pritiske na radnike da se vrate na radna mjesta i prekinu štrajk. Poslodavci su upućivali i izravne prijetnje radnicima u štrajku otkazom ugovora o radu, a nekima su izdali opomene pred otkaz ugovora o radu zbog nedolaska na posao, iako su radnici bili u zakonitom štrajku, stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Uvođenje tzv. “crne liste“ poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad za sada nije dalo željene rezultate, zaključak je pučke pravobraniteljice. Jer, popis je na stranicama nadležnog ministarstva teško naći, a nedostaju mu i ključni podaci o vrsti nepravilnosti. Preporuka je objaviti tu informaciju na naslovnoj stranici.

Stigle su pritužbe i na poslodavce koji nisu uplaćivali ni mirovinsko osiguranje. Nakon prijave, u državni proračun uplatili su sveukupno 2.195.680 eura. Najveći broj neprijavljenih radnika zatečen je u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Kršenja prava učestala su i u javnim službama. Ravnateljice osnovnih i srednjih škola ukazivale su na razne pritiske i verbalne napade roditelja prema nastavnicima, uz prijetnje medijima i institucijama, kao i da roditelji učestalo podnose anonimne prijave protiv nastavnika.

I Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama je upozorio na pritiske roditelja nezadovoljnih uspjehom svoje djece, koji pokreću postupke nadzora nad radom nastavnika.

Kontinuirano raste broj pritužbi zbog mobinga i povrede dostojanstva radnika, osobito u javnim službama. U njima se navodi da su radnici izloženi neprimjerenoj komunikaciji, ponižavanju, vrijeđanju, izrugivanju, pozivima za vrijeme privremene nesposobnosti za rad da se što prije vrate na posao, izostavljanju iz grupne komunikacije, uskraćivanju ili oduzimanju službenih zadaća, dodatnoj kontroli koja se ne poduzima prema ostalim radnicima i slično.

Stoga su Vladi Republike Hrvatske dali ponovljenu preporuku da ratificira Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.

Pučkoj pravobraniteljici potužila se djelatnica jedne javne ustanove koja je dugogodišnja onkološka bolesnica te je tražila premještaj na drugo radno mjesto, adekvatno njezinom obrazovanju. Premještaj je dobila, ali tek kada joj je omaškom druge djelatnice te ustanove stigla prepiska u kojoj ju se omalovažava.

Poslodavci često nakon podnesenih pritužbi reagiraju ili premještajem u udaljenije mjesto, izvanrednim otkazom, a radnici takve slučajeve ne prijavljuju u strahu od odmazde.

Pučka pravobraniteljica upozorila je na dugotrajnost postupanja inspektora rada DIRH-a kao i nezadovoljstvo sadržajem obavijesti nakon obavljenog nadzora, koje nisu bile dovoljno jasne i razumljive. Ističu pritom da je dugotrajnost postupanja inspektora i dalje je uglavnom posljedica njihovog nedovoljnog broja i opterećenosti većim brojem predmeta.

Domaći i strani radnici su se prituživali i zbog nepoštivanja propisa o zaštiti na radu nakon što su pretrpjeli ozljede na radu. U 2025. godini zabilježena je 241 ozljeda na radu uzrokovana ekstremnim temperaturama, uključujući slučajeve padanja u nesvijest radnica u pekarama. Iako postoje smjernice za rad na vrućinama, one nisu pravno obvezujuće, zbog čega pravobraniteljica traži hitne izmjene Zakona o zaštiti na radu kako bi se rad na visokim temperaturama jasno regulirao.

Sindikat trgovine Hrvatske ukazao je praksu u trgovini da poslovođe putem Viber i WhatsApp grupa šalju rasporede rada, upute za rad, ali i opomene i kritike. Poruke stižu u svako doba dana i noći te u vrijeme godišnjih odmora i bolovanja. Osim toga, prodavačice i prodavači izložene su kritikama kupaca, koji su nezadovoljni rastom cijena, manjkom radnika ili praznom policom, a frustracije često iskaljuju na njima.

Što se tiče HZZ-a najveći broj pritužbi odnosi se na isplaćivanje naknade za nezaposlene, stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice. Uz to, informacije koje daju savjetnici HZZ-a nisu uvijek potpune i ujednačene te pučka pravobraniteljica najavljuje da će tome u 2026. godini posvetiti posebnu pozornost.