U prošloj godini u Europskoj uniji ostvaren je rekordan broj turističkih noćenja dosegnuvši brojku od 2,99 milijardi što je rast od 1,8 posto ili 53,4 milijuna noćenja više u odnosu na 2023. godinu, objavio je u prvoj procjeni Eurostat.
Rast broja turističkih noćenja potaknut je porastom posjeta gostiju iz inozemstva koji su ostvarili 58,7 milijuna noćenja više no godinu ranije, dok je kod domaćih gostiju došlo do umjerenog pada od 5,3 milijuna noćenja. Cjelokupno gledano, broj inozemnih i domaćih gostiju bio je poprilično uravnotežen, odnosno u ukupnom broju noćenja strani su gosti sudjelovali sa 48 posto, a domaći s 52 posto.
Promatrajući noćenja po vrsti smještaja, hoteli i slični objekti su zabilježili 1,9 milijardi noćenja, odnosno 63 posto ukupnog broja, nakon čega slijede obiteljski smještajni kapaciteti i slični objekti za kratkoročni najam sa 711 milijuna noćenja ili 24 posto te kampovi s 396 milijuna noćenja ili 13 posto.
Vidljivo je da puno više gostiju koristi hotelski smještaj, a poznato je da je manjak hotelskih kapaciteta u odnosu na privatni smještaj jedna od boljki hrvatskog turizma.
U gotovo svim zemljama Europske unije rastao je prošle godine broj noćenja, a najviše u Luksemburgu za 22 posto, Malti 13 posto te Latviji sedam posto.
U Hrvatskoj je rast bio 1,4 posto što je svrstava među zemlje s najmanjim porastom.
Jedino su Francuska i Belgija doživjele pad, i to po jedan posto, a brojka noćenja ostala je stabilna u Švedskoj, Finskoj i Italiji.
Koliko turistička putovanja, odnosno broj noćenja, brzo raste u EU pokazuje podatak da je u zadnjih 15 godina taj broj porastao za oko 50 posto, odnosno s dvije na tri milijarde. U prošloj je godini bio četiri posto iznad pretpandemijske 2019. godine.
Za treće tromjesečje prošle godine Eurostat je objavio i detaljnije podatke koji govore da je rast broja noćenja u tom dijelu godine bio nešto sporiji no u prvoj polovici godine. Naime, u trećem kvartalu je godišnje rastao za 9,5 milijuna ili 0,8 posto na 1,2 milijarde noćenja dok je u prvih šest mjeseci rast iznosio 2,2 posto.
U tom dijelu godine brojka je rasla u 20 zemalja EU-a i pala u sedam zemalja. U apsolutnim brojkama, najveći doprinos porastu od 9,5 milijuna noćenja došao je iz Španjolske gdje je brojka veća za 4,4 milijuna te iz Grčke s brojkom od 2,7 milijuna.
Najveći pad u apsolutnom smislu doživjele su Francuske s 3,3 milijuna noćenja manje te Italija s 2,9 milijuna.
U Hrvatskoj je brojka ostala stabilna na 63,5 milijuna noćenja.
Tijekom ljetnih mjeseci broj noćenja u EU bio je najviši u kolovozu, i to 491,5 milijuna, dok je u srpnju bio 450,2 milijuna.
Kolovoz je bio najbolji mjesec u 19 zemalja dok je u ostalih osam to bio srpanj.
U Hrvatskoj je u kolovozu bilo 27,1 milijuna noćenja, a u srpnju 25,2 milijuna. U rujnu je broj pao na 11,2 milijuna.
Preko 100 milijuna noćenja u trećem kvartalu imale su četiri zemlje: Francuska 205 milijuna, Italija 204,9 milijuna, Španjolska 192,9 milijuna te Njemačka 150,6 milijuna.
Grčka je imala 86 milijuna noćenja, Nizozemska 53,8 milijuna te Austrija 43,5 milijuna.
U tom trećem tromjesečju Hrvatska je imala 58,9 milijuna noćenja stranih turista i tek 4,6 milijuna noćenja domaćih. Zanimljivo je da je broj domaćih pritom na godišnjoj razini bio 9,1 posto veći, a broj inozemnih 0,6 posto manji.
U prvoj procjeni za cijelu 2024. godinu navodi se da je Hrvatska imala 93,6 milijuna noćenja od čega su strani gosti napravili 84,9 milijuna.
Od ukupnog broja u hotelima je zabilježeno 25,6 milijuna noćenja, u privatnom smještaju 46,6 milijuna te u kampovima 21,4 milijuna.
Neki naši ključni mediteranski konkurenti su ostvarili veći rast od hrvatskih 1,4 posto, pa je tako u Grčkoj broj noćenja godišnje povećan za 3,5 posto te u Španjolskoj za 3,3 posto.
Pročitajte još:
Otočne zemlje Cipar i Malta imale su rast od 4,7 posto, odnosno 14,3 posto.
Italija je imala pomak nabolje od tek 0,1 posto, a jedino je pad zabilježen u Francuskoj od spomenutih 0,8 posto.
