Članstvo Hrvatske u eurozoni i dalje jača njezinu financijsku stabilnost i smanjuje ekonomske rizike, zato rejting rizika zemlje ostaje stabilan na razini BB1, što odražava umjerenu razinu rizika za poslovne subjekte, piše u najnovijem Atlasu rizika zemalja koji je izradio osiguravatelj kreditnog rizika Acredia u suradnji s Allianz Tradeom.
Acredia navodi da je hrvatsko gospodarstvo doživjelo usporavanje pa je tako rast BDP-a usporio s 13 posto u 2021. godini na sedam posto u 2022. i 3,1 posto u 2023. godini.
“Oslanjanje na izvoz, posebno turizam, te ovisnost o uvozu energije i hrane izložili su Hrvatsku globalnim cjenovnim šokovima u 2022. Međutim, ograničena trgovinska povezanost s Rusijom zaštitila je Hrvatsku od punog utjecaja europske energetske krize i sankcija”, piše u priopćenju.
Ipak, gospodarski izgledi Hrvatske ostaju pozitivni i očekuje se rast od 3,5 posto u 2024., potaknut snažnom domaćom potražnjom i ulaganjima koja su potpomognuta sredstvima Europske unije. Predviđa se i rast BDP-a od 2,9 posto u ovoj godini i 2,7 posto u 2026.
“Ulazak Hrvatske u eurozonu značajno je umanjio valutne rizike i ojačao financijsku stabilnost. To je temelj koji jača otpornost na vanjske šokove i osnažuje povjerenje ulagača, pružajući srednjoročni gospodarski poticaj”, objašnjava Michael Kolb, član uprave Acredia Versicherung AG.
Inflacija u Hrvatskoj dosegnula je vrhunac u 2022. i iznosila je 13,5 posto, ali je polako počela padati tijekom 2023. i 2024., a očekuje se da će se stabilizirati u ovoj godini na 2,7 posto, dok bi u 2026. trebala biti na 2,3 posto. Ovo poboljšanje očekuje se unatoč pritiscima na plaće i postupnom ukidanju mjera subvencioniranja cijena energije.
Državni zavod za statistiku objavio je danas podatke za siječanj 2025. koji pokazuju da je Hrvatska inflacija trenutačno najviša u eurozoni. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), inflacija je na godišnjoj razini iznosila pet posto. Dakle, potrebno je još vremena da bi se ostvario cilj od 2,7 posto za ovu godinu.
Sveukupno gledano, poboljšan je rejting rizika za 48 zemalja, a to je 27 zemalja više u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja oko 17 posto globalnog BDP-a. Najveću korist od tih poboljšanja posebno su imala tržišta u nastajanju, priopćili su iz Acredije.
Latinska Amerika je među prvima na popisu s 13 poboljšanja, a nakon nje je 10 zemalja iz Europe i devet iz azijsko-pacifičke regije. Samo pet zemalja dobilo je smanjenu ocjenu, što je za jednu više u odnosu na godinu prije, prvenstveno na Bliskom istoku, uključujući Bahrein, Izrael i Kuvajt.
Pročitajte još:
“Razlozi tih smanjenja ocjena leže u kontinuiranim poremećajima u lancima opskrbe i padu cijena sirove nafte ispod fiskalne točke ravnoteže za te zemlje”, objašnjava Kolb.
Međutim, rizik za zemlje i dalje je visoka izloženost geopolitičkim i financijskim napetostima koje se očekuju u narednim mjesecima. Među glavnima je i mogući trgovinski rat koji pokreće SAD. Već danas se na tržištima vide posljedice Trumpovog uvođenja carina Kanadi, Kini i Meksiku. Osim toga, rastuća društvena polarizacija i učestaliji građanski nemiri povećavaju ekonomske izazove.
