Razvojne banke uložit će tri milijarde eura u borbu protiv plastičnog onečišćenja oceana

Skupina razvojnih banaka planira uložiti najmanje tri milijarde eura do kraja desetljeća u borbu protiv plastičnog onečišćenja mora, proširujući tako opseg i financijsku snagu najveće globalne inicijative za rješavanje ovog rastućeg problema.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, ako se sadašnji trendovi nastave, količina plastičnog otpada koja ulazi u oceane mogla bi se utrostručiti i doseći do 37 milijuna metričkih tona godišnje do 2040. godine, u usporedbi s otprilike 11 milijuna tona u 2021. godini.

Posebnu zabrinutost izaziva porast mikroplastike, koja je kontaminirala sve velike oceane, ali i tlo i zrak, prodirući u životinje, biljke i ljude.

Tijekom predstavljanja druge faze Inicijative za čiste oceane (Clean Oceans Initiative – COI), uoči početka konferencije Ujedinjenih naroda u Nici, voditeljica projekta iz Europske investicijske banke (EIB), Stefanie Lindenberg, izjavila je kako bi se iznos mogao dodatno povećati ako se priključe i novi partneri.

„Inicijativa, koja uključuje i francuske, njemačke, španjolske i talijanske razvojne banke te Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), u svojoj prvoj fazi rasporedila je četiri milijarde eura investicija između 2018. i svibnja 2025., čime je premašila cilj postavljen za kraj godine“, rekao je potpredsjednik EIB-a Ambroise Fayolle.

S fokusom na bolje upravljanje krutim otpadom, otpadnim i oborinskim vodama, projekti u prvoj fazi uključivali su poboljšanje sustava za pročišćavanje otpadnih voda na Šri Lanki, gospodarenje krutim otpadom u Togu i sustave zaštite od poplava u Beninu.

U drugoj fazi ulaganja, kako navodi Reuters, naglasak će i dalje biti na tim područjima, no planira se proširenje na otklanjanje otpada u njegovim izvorištima, primjerice razvojem novih vrsta ambalaže i boljim sustavima recikliranja.

„Vidimo da tu imamo svoju ulogu. Da smanjimo količinu nove plastike koja je potrebna ili da barem ostane unutar sustava“, rekla je Lindenberg.

Dodala je i kako bi banke mogle pomoći u smanjenju rizika razvoja novih tehnologija, ambalaže i proizvoda, primjerice kroz povoljnije oblike financiranja, bespovratna sredstva ili ulaganja u fondove trećih strana.

Osim izgradnje baze projekata spremnih za ulaganje, program će usko surađivati s razvojnim bankama iz drugih regija, osobito onima u Aziji i Latinskoj Americi, koje su među najvećim izvorima plastičnog otpada u oceanima.

„Azijska razvojna banka već se priključila drugoj fazi i očekuje se da će osigurati ključne lokalne uvide i kontakte, dok se ujedno vode razgovori i sa Svjetskom bankom te Interameričkom razvojnom bankom“, navela je Lindenberg.

Države će se ponovno okupiti u kolovozu kako bi pokušale dogovoriti globalni sporazum o suzbijanju plastičnog onečišćenja, nakon što je dogovor izostao na pregovorima u Busanu (Južna Koreja) u prosincu prošle godine.