Razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj treba ciljane mjere za iskorištavanje potencijala

Nedostatak detaljnijih analiza, posebice u manjim gospodarstvima poput hrvatskoga, o tvrtkama koje aktivno razvijaju rješenja za umjetnu inteligenciju (AI) nagnao je nekolicinu autora iz Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) da se pozabave strukturom poduzeća koja razvijaju AI u Hrvatskoj s aspekta veličine i ekonomskog sektora.

Kako se ističe u analizi, identifikacija poduzeća koja razvijaju AI može poslužiti za primjenu ciljanih mjera osnaživanja njihova potencijala.

Oko 70 tisuća poduzeća na svijetu razvija AI, a desetak tisuća start-up tvrtki u tom području nalazi se u vodećih deset zemalja u AI inovacijama među kojima većina od oko 55 posto ima sjedište u SAD-u.

Nadalje, otprilike polovica tehnoloških jednoroga u prošloj godini, kako navodi EIZG, bile su start-up tvrtke povezane s AI-em.

Procjena je da europske zemlje imaju udio od 25 posto na globalnom tržištu umjetne inteligencije.

Prema podacima Eurostata, u 2024. u Europskoj uniji (EU) je AI tehnologije koristilo 13,5 posto kompanija, dok je u Hrvatskoj ta brojka bila 11,8 posto.

Vedrana Miholić iz IT tvrtke CROZ smatra da se na domaćoj sceni još  uvijek, kad je riječ o razvoju AI-a, puno o tome priča, no potrebno je puno više djelovanja.

“Ima dosta slučajeva da tvrtke odgađaju odluke o razvoju AI-a što se može razumjeti jer je dinamika u tom području toliko ubrzana da im je teško izabrati koji model razvijati. Posebice to može biti izazovno za tvrtke koje ne posluju u IT sektoru te za mala i srednja poduzeća. No, s druge strane svako čekanje se može negativno odraziti jer postoje konkurenti koji ne čekaju”, kazala je za Financije.hr Miholić.  

Europska statistika ne uključuje mikropoduzeća s manje od deset  zaposlenih, a iz EIZG-a ističu kako se razvoj AI rješenja i aplikacija može odvijati i u malim timovima zbog čega su za potrebe svoje analize u istraživanje uključili i mikropoduzeća, tim više jer poduzeća s manje od 10 zaposlenih čine 51 posto aktivnih pravnih osoba u Hrvatskoj.

U anketi koju je proveo EIZG prikupljeni su podaci od 506 tvrtki koje koriste AI te je dodatno istražen poduzorak od 66 tvrtki koje se bave razvojem AI-a. Neka poduzeća rade na razvoju AI-a samostalno, a neka u suradnji s drugim poduzećima i organizacijama.

“Među anketiranim poduzećima koja razvijaju AI, tri četvrtine ili 73,8 posto su mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih. Detaljniji uvid u mikropoduzeća, koji često nije uključen u studije i izvješća o aktivnostima povezanima s AI-em, otkriva da više od polovice, odnosno oko 56 posto, anketiranih mikropoduzeća ima samo jednog zaposlenika što govori u prilog tome da pojedinačni napori u malim timovima mogu razviti AI rješenja i aplikacije”, navodi analiza EIZG-a.

Više od polovice tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju, ili 55 posto, nalazi se u Zagrebu i njegovoj okolici. U sjevernoj Hrvatskoj ih je 23 posto, u jadranskoj regiji 15 posto te najmanje u panonskoj regiji, ispod osam posto.

Očekivano je da su gotovo sva poduzeća koja razvijaju AI registrirana u područjima informacijsko-komunikacijskih tehnologija i prerađivačke industrije.

Na prerađivačku industriju otpada 46,2 posto takvih tvrtki, a na IKT sektor 43,1 posto.

Ako se pogleda malo detaljnije, u okviru prerađivačkih industrija najviše se tvrtki koje razvijaju AI bavi proizvodnjom strojeva i uređaja. Takvih je devet, a nakon toga slijede one koje se bave proizvodnjom električne opreme i ima ih pet.

U IKT sektoru najviše ih je registrirano u podsektoru računalnog programiranja, savjetovanja i srodnih djelatnosti. Brojka je 22.

Na trećem mjestu u sektorima su one koje se bave profesionalnim znanstvenim radom i udio im je 6,2 posto.

Po 1,5 posto udjela među tvrtkama koje razvijaju AI otpada na sektore veleprodaja i maloprodaje, zatim administrativne djelatnosti te vodu, kanalizaciju i otpad.

Kako navode iz EIZG-a, dostupni podaci ne omogućuju konačnu procjenu povrata ostvarenih isključivo aktivnostima razvoja AI-a jer u mnogim slučajevima taj segment predstavlja tek jednu sastavnicu šireg poslovanja poduzeća.

“To je posebno vjerojatno za poduzeća razvrstana u sektore kao što su proizvodnja hrane ili drvna industrija u kojima se AI može integrirati kao pomoćna funkcija, a ne kao primarna ponuda proizvoda ili usluga. Nadalje, veća je vjerojatnost da će mikropoduzeća i mala poduzeća koja se bave razvojem AI-a to raditi u svrhu komercijalizacije AI proizvoda i usluga. Stoga svaka evaluacija razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj mora uzeti u obzir različite uloge i poslovne modele povezane s umjetnom inteligencijom u različitim veličinama poduzeća i sektorima”, napominje se u analizi.

Zaključak je da, unatoč heterogenosti u veličini poduzeća, sektoru i financijskim rezultatima, tvrtke koje razvijaju AI u Hrvatskoj pokazuju značajan inovacijski potencijal.

“Strukturirani i metodološki dosljedniji pokazatelji i praćenje AI poslovne scene u Hrvatskoj omogućili bi ciljane mjere politike i prelijevanje učinaka razvoja i usvajanja AI-a na druge sektore i izvan nacionalnog tržišta. Ovaj potencijal valja uzeti u obzir i kod izrade Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje od 2026. do 2028. godine”, poručuju iz EIZG-a.