Razlika u mirovinama između muškaraca i žena u Hrvatskoj manja no na razini EU-a

Prosječna mirovina za žene od 65 godina naviše u Europskoj uniji (EU) u 2024. godini bila je 24,5 posto niža no ona za muškarce, otkrivaju podaci Eurostata. Razlika je, dakle, poprilična, a najveći jaz imala je Malta od 40,3 posto.

Nakon Malte najveća je razlika u Nizozemskoj od 36,3 posto te Austriji od 35,6 posto. Potpuno je oprečna situacija u Estoniji gdje je jaz tek 5,6 posto. Nakon toga slijedi Slovačka s 8,4 posto i Mađarska s 9,5 posto.

U Hrvatskoj je razlika 19,3 posto. Od Hrvatske veći jaz ima 16 zemalja članica. U Sloveniji iznosi puno manje, odnosno 9,7 posto.

U Njemačkoj je 25,8 posto, što je više od EU prosjeka, a zanimljivo je da je to najniža brojka među četiri najveća europska gospodarstva. U Francuskoj je jaz 27,2 posto, u Italiji 28,6 posto te u Španjolskoj 29,2 posto.

Postoje podaci i za neke zemlje izvan EU-a. U Švicarskoj je tako razlika čak 29,9 posto. Za Srbiju je podatak da je razlika 16,8 posto, dok je u Crnoj Gori to 8,3 posto.

Eurostat je napravio analizu i temeljem medijalnih vrijednosti, budući da se time umanjuju razlike koje statistički čine izrazito visoke ili izrazito niske mirovine.

Medijalna mirovina je vrijednost ispod koje 50 posto umirovljenika prima nižu, a 50 posto višu mirovinu.

U toj kategoriji mirovina za žene u EU bila je 24,9 posto niža no u slučaju muškaraca.

Najveći jaz u medijalnoj mirovini zabilježen je u Luksemburgu gdje iznosi čak 43,3 posto, a nakon toga slijedi Španjolska sa 41,1 posto te Nizozemska s 39,6 posto.

Brojčano na dnu, a kvalitativno na vrhu, ljestvice opet je Estonija gdje je medijalna mirovina žena bila 0,3 posto veća no ona kod muškaraca. Dakle, praktično su na istoj razini. U Mađarskoj je razlika tek 0,4 posto, a u Danskoj 2,7 posto.

U Hrvatskoj je razlika 16,9 posto, a u Sloveniji tek pet posto.

Inače, samo u eurozoni jaz je veći no na razini čitavog EU-a i iznosi 28,1 posto. U Francuskoj je 24,5 posto, u Njemačkoj 26,5 posto te u Italiji 28,5 posto.

Ako se usporede podaci za prosječne i medijalne mirovine najveću razliku ima Danska od čak 12,9 postotnih bodova. Za toliko je razlika u prosječnim mirovinama veća no kod medijalne vrijednosti. Druga je po tome Belgija s 11 postotnih bodova, a treća Mađarska s 9,2 postotna boda.

U Hrvatskoj je razlika 2,4 postotna boda.

Ima i obrnutih slučajeva da je razlika kod medijalne vrijednost veća no kod prosječne mirovine, a to je najviše do izražaja došlo u Španjolskoj gdje iznosi 11,9 postotnih bodova i Luksemburgu od 10,6 postotnih bodova.